Ona je gostujući u Bojama jutra TV Vijesti istakla da je dodatni problem kod sintetičkih droga to što su jako jeftine i djeca lako dolaze do njih.

„Jako je opasno što ove droge izuzetno razaraju moždane ćelije i prvo uzimanje može dovesti do moždanog ili srčanog udara. Prvo uzimanje može biti smrtonosno. Sa druge strane kada dođu kući roditelji ne mogu ništa da primijete. To su za roditelje veliki izazovi“, istakla je Bašović.

Kako je pojasnila, sintetičke droge su najčešće u obliku tabletica u različitim pakovanjima, raznih boja. Najčešće je, kaže Bašović, to ekstazi, izgleda kao tabletice i bombonice, sa utisnutim smajlićima ili nekim crtežima. Sve to je mladima jako primamljivo.

Komentarišući nedavni slučaj iz jedne od budvanskih osnovnih škola, kada je djevojčici pozlilo, nakon čega je ljekarima priznala da je konzumirala drogu, Bašović je rekla da im se u posljednje vrijeme u Domu zdravlja nisu obraćali roditelji zbog takvih situacija.

„Ipak, imamo sporadično neke slične pojave. Savjetovalište za mlade radi upravo i u oblasti prevencije narkomanije. Prepoznajemo to kao veliki problem i opasnost kod mladih, a rad na prevenciji je najbolji. Treba spriječiti to ponašanje tako što ćemo edukovati djecu“, kazala je Bašović.

Ona je navela da mladi često koriste takozvane klupske droge, odnosno one koje se prodaju i konzumiraju u klubovima.

Prema riječima dr Bašović, djeca najčešće počnu da eksperimentišu sa psihoaktivnim supstancama kada krenu u srednju školu.

„Moramo biti oprezni i sa mlađima. Nije strogo podvučeno koja je to granica, jer djeca različito ulaze u pubertet i različit je način njihovog sazrijevanja“, rekla je ona.

Bašović ističe da treba znati da li dijete zaista nije prepoznalo da se radi o nekoj opasnoj psihoaktivnoj supstanci, a ne o bombonima ili nije prepoznalo opasnost koju ta droga može izazvati.

„Djeca psihoaktivne supstance ne shvataju ozbiljno nego kao zabavu i ulazak u svijet odraslih. Primarno je da pričamo sa djecom i edukujemo ih. Mi radimo radionice upravo u osnovnim školama, za đake od šestog do devetog razreda, kako bi smo im predstavili sve opasnosti koje vrebaju“, rekla je Bašović.

Dodaje da sintetičke droge dovode do hiperaktivnosti i do osjećaja veće snage.

„Svaka droga naročito kod djece koja su još u razvoju utiče na određene djelove mozga. Prvenstveno na prefrontalni korteks – dio mozga koji je zadužen za donošenje dobrih odluka. To znači da se, upotrebom droge, svijest negdje sužava. Na drugoj strani utiče i na limbički dio mozga, zadužen za emocije, pa se osjećaju nekako hiperaktivno i veselo. To traje određeno vrijeme, zavisno od koncentracije droge koju uzmu i vrste, a posliej toga osjećaju se iscrpljeno. Poslijee toliko potrošene energije stigne ih umor“, rekla je Bašović.

Prema njenim riječima, sistem razvijanja zavisnosti zavisi od vrste droge. „Karakteriše ga ponovno kontinuirano uzimanje psihoaktivnih supstanci i razvija se vremenom tolerancija. Potrebne su sve veće količine i to je problem. Individualno je ali se pokazalo da nakon dvije tri godine korišćenja marihuane mladi prelaze na teže droge“, kazala je Bašović.

Izvor: TV Vijesti