Mandatar Nikolaj Gabrovski, 51-godišnji neurohirurg koji je predložio tehnokratski kabinet, nije uspio da obezbijedi većinu u parlamentu sa 240 poslanika, od kojih je 113 poslanika podržalo njegovu vladu, dok je 125 bilo protiv.

Koalicija stranke GERB Bojka Borisova i Saveza demokratskih snaga (SDS) dobila je najviše glasova na vanrednim parlamentarnim izborima u oktobru, ali ima svega 67 poslanika.

Ta koalicija desnog centra predložila je za premijera nestranačku ličnost Gabrovskog, a ne Borisova, koji je bio na čelu tri vlade između 2009. i početka 2021. godine. Ugled Borisova je ukaljan tvrdnjama kojima je dovođen u vezu sa korupcijom i oligarsima i optužbama da je gušio medijske slobode, što je bio povod za masovne proteste.

Od aprila 2021. godine, kada su održani posljednji redovni parlamentarni izbori, polarizacija između stranaka koje su za status kvo i onih koje su za reforme čini formiranje vlade gotovo nemogućim.

Predsjednik Bugarske Rumen Radev od tada je imenovao nekoliko prelaznih vlada. Jedina vlada u punom kapacitetu formirana je poslije vanrednih izbora u novembru 2021. godine, ali se i ta koalicija raspala posle sedam mjeseci.

Analitičari su navodili da stranka GERB može da formira vladu poslije oktobarskih izbora jedino ako predloži nestranačkog kandidata za premijera, kako bi pokazala svoju fleksibilnost i spremnost za dijalog sa potencijalnim partnerima za formiranje vlade.

Partija Borisova je to i učinila predloživši Gabrovskog, ali joj ni to nije bilo dovoljno zbog nedostatka saveznika u parlamentu.

Prema Ustavu Bugarske, predsjednik Radev sada mora da dodijeli mandat drugoj najvećoj političkoj opciji u parlamentu, a to je stranka Nastavljamo sa promjenom bivšeg premijera Kirila Petkova. Ako ni ona ne uspije da obezbijedi većinu, Radev onda mora da dodijeli mandat trećoj političkoj opciji po snazi.

Ako nijedna od tri opcije ne uspije da formira vladu, Radev će raspisati nove parlamentarne izbore, pete u posljednje dvije godine.

Stručnjaci strahuju da bi trajna politička blokada mogla da ugrozi korišćenje fondova EU za oporavak zemlje, kao i ulazak Bugarske u evrozonu 1. januara 2024. godine.

Tokom 2020. godine širom Bugarske su održavani masovni protesti, na kojima su hiljade zahtijevale eliminaciju korupcije i političkog miješanja u rad medija, i efikasnu reformu pravosuđa. Pokušaji vlade Bojka Borisova da nasiljem zaustavi proteste podstakli su dodatni gnjev i doveli do dublje polarizacije društva.

Izvor: N1/CDM