Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za CdM kaže da je rast u prvom kvartalu godine, kada je u martu inflacija bila i devez odsto izazvan drastičnim povećanjem minimalne zarade kao i rastom ostalih zarada. Napominje da je jasno i teoretski opravdano da, kad dođe do tolikog rasta zarada, mora doći i do rasta cijena. Upravo to, dodaje, je bio inicijalni impuls za rast cijena u Crnoj Gori.

Građani primjećuju da su cijene pojedinih proizvoda duplirane u odnosu na lani. Mlijeko, mliječni proizvodi, meso, ali i brojni drugi prehrambeni artikli su drastično poskupili -za godinu skoro 50 odsto. U marketima gotovo svakodnevno radnici “lijepe” nove cijene. Jedna čitateljka javila se portalu CdM da se požali na skupoću, izdvojivši, između ostalog cijenu putera, rekavši da je 200 grama platila 5,30 eura, a da je lani istu gramažu, istog proizvođača plaćala 2,50 eura.

Foto: Monstat

Čak i zvanična statistika upozorava na rapidan rast cijena namirnica u odnosu na prošlu godinu i uticaj rasta cijena na inflaciju koja je rekordna.

Skupo, skuplje…

Prema podacima MONSTATA, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru 2022. godine u odnosu na oktobar 2022. godine u prosjeku su više za 0,9 odsto. Potrošačke cijene u novembru 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku su više za 17,5 odsto.

“Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama: mlijeko, sir i jaja; gorivo i mazivo za motorna vozila; stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište; meso; cipele i ostala obuća; odjeća; riba i morski plodovi; usluge za održavanje i popravku stanova. Potrošačke cijene u periodu januar-  novembar 2022. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 12,7 odsto”, kažu u MONSTAT-u.

Govoreći o rastu cijena, Mulešković, osim razloga koje je već naveo, navodi da je, kao uvozno zavisna zemlja, Crna Gora bila pod udarom uticaja spoljnih faktora i već nekoliko mjeseci bilježii stope inflacije koje su daleko iznad prosjeka EU.

“Moramo biti jasni da je početni rast cijena izazvan i sporom reakcijom nadležnih prilikom donošenja mjera za suzbijanje rasta cijena. U periodu kada smo trebali donositi upravo ove odluke, u Crnoj Gori je postojao nedostatak komunikacija između Vlade i parlamenta, nismo imali Vladu i sve ovo je dodatno uticalo na nekontrolisano veliki rast cijena”, kaže sagovornik CdM-a.

Ipak, dodaje, mjerama koje su usvojene u maju došlo je do “obuzdavanja” rasta cijena.

“Činjenica je da rast cijena ne zavisi u velikoj mjeri od situacije u Crnoj Gori, jer kao uvozno zavisna zemlja, rast cijena zavisi u velikoj mjeri od stanja na međunarodnom tržištu. Posljednjih nekoliko mjeseci imamo blagi rast cijena, što će po mom mišljenju biti i u narednom periodu. Moramo očekivati da će već početkom 2023. godine, uslijed rasta cijena električne energije u EU, doći do rasta cijena svih proizvoda i usluga jer upravo cijena ovog inputa u najvećoj mjeri i determinise cijenu proizvoda i usluga svih privrednih subjekata”, upozorava Mulešković.

Obuzdavanje

Prema njegovim riječima, u narednom periodu, Vlada mora da obuzda dodatan rast zarada, jer se i na taj način dodatno povećavaju cijene i mora se mnogo više posvetiti poboljšanju situacije ugroženih kategorija kao sto su nezaposleni, penzioneri, primaoci socijalnih pomoći i slično, jer upravo su ovo grupe koje najviše osjećaju posljedice ovakve situacije.

“Takođe, moraju se stvarati paketi podrške privredi kako bi odrzavala cijene proizvoda i kako bi dodatno radila na razvijanju novih proizvoda. Isto tako, održavanje cijene električne energije kako za građane, tako i za i privredu, mora biti prioritet. Vlada mora svakodnevno da prati situaciju i u zavisnosti od potreba da se kreiraju paketi podrške koji neće gasiti pozare već će stvarati bazu za dugoročno unapređenje situacije”, smatra on.

Mulešković podvlači da, dugoročno, kao posljedica ove krize, Crna Gora mora raditi na diverzifikaciji ekonomije i da se upravo kroz budžetska sredstva, umjesto tekuće javne potrošnje.

“Potrebno je mnogo veća sredstva opredijeliti za razvoj privrede, posebno IT sektora, poljoprivrede i indudustrije”, zaključio je Mulešković.

CdM