Ona je za “Vijesti” kazala da je ovo treća šansa izborne većine od 30. avgusta 2020.

”Ako je uništimo svojim partikularnum interesima i isključivim stavovima, tada više ne zaslužujemo novu priliku. Javni interes treba da bude ispred svega i tako ćemo biti prihvatljivi svima i doći će se do kompromisa”, rekla je Bošnjak koja je jedan od predlagača Zakona.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, nezvanični razgovori, uglavnom između lidera partija većine, su već počeli. Navodno, URA i SNP traže da svi njihovi sadašnji ministri ostanu u novoj vladi.

Manjinsku, 43. Vladu, kada je osnovana krajem aprila, činili su predsjednik Dritan Abazović, četiri potpredsjednika, 18 ministara i dva ministra bez portfelja. Nedavno su smijenjena dva ministra iz SDP-a, Raško Konjević i Ranko Krivokapić, dok je Jovana Marović (URA) podnijela ostavku.

SNP trenutno ima šest ministara - finansija, zdravlja, prosvjete, sporta, pravde i poljoprivrede, uključujući i mjesto potpredsjednika Vlade. URA, nakon što je Jovana Marović podnijela ostavku, ima tri ministra - unutrašnjih poslova, ekonomije i uređenja prostora, kao i premijera.

Parlamentarna većina je u ponedjeljak ponovo izglasala izmjene Zakona o predsjedniku, koje je Venecijanska komisija prethodno osporila i preporučila da se ne usvajaju.

Predsjednik države Milo Đukanović je prekjuče potpisao ukaz o proglašenju Zakona i on je istog dana objavljen u Službenom listu, čime je stupio na snagu. On je na konferenciji za novinare rekao da neće pozvati mandatara na konsultacije, iako mu je Zakon tu mogućnost ostavio.

”Zakon je potpisan, ustavna obaveza predsjednika ne ostavlja ni najmanje prostora za tumačenje. Ne želim da se pridružim horu onih koji ruše Ustav i državu. Ja sam učestvovao u stvaranju ove države i neću nikad povući potez koji je protiv njenog Ustava”, kazao je Đukanović.

Branka Bošnjak je ocijenila da Đukanović i ovom izjavom i istrajavanju u isključivosti pokazuje da želi haos, da je on dio problema, a ne dio rješenja, “kamen je o vratu Crne Gore”.

”Vidna je bila njegova nervoza, jer je svjestan da je Zakon taj koji ograničava njegovu samovolju, a nikako mu ne uzima ovlašćenja. Zakon o predsjedniku je izlaz iz nestabilnosti u koju je nedavanjem mandata kolegi Lekiću da počne da sastavlja Vladu, upravo Đukanović gurnuo državu u destabilizaciju. On mora da bude svjestan da smo mi parlamentarna demokratija, on nije grana vlasti već samo ima protokolarnu funkciju, kao monarh u Britaniji”, poručila je.

Izmjene Zakona o predsjedniku predložene su nakon što Đukanović nije dao mandat za sastav vlade Lekiću, navodeći da nije stekao utisak da postoji većina koja bi mogla formirati vladu.

Bošnjak kaže da Đukanoviću treba zvanično poslati potpise podrške mandataru, pa neka se ogoli još jednom njegovo autokratsko lice.

”Mi imamo odblokirajući mehanizam. Uvijek dajem prednost kvalitetu u odnosu na brzinu, ali naravno ne treba odugovlačiti, ali ni ishitrenost nije dobra. Lekić može već da počne razgovore, ali najbitnije je da dobijemo kompetentnu reformsku, proevropsku Vladu, koja će svojim djelima pokazati međunarodnoj zajednici da je Đukanovic bio kočničar EU integracija, a ne skupštinska većina”, navela je.

Ali, kako je podsjetila, moraju razgovarati jer im kvalifikovane većine trebaju ne samo za Ustavni sud, već i za vrhovnog državnog tužioca, Sudski savjet, a posebno za krovni izborni zakon.

Iz DF-a su juče saopštili da vjeruju da će Đukanović početi razgovore s parlamentarnom većinom, kako bi kroz dijalog došli do novih članova Ustavnog suda, novog izbornog zakonodavstva, izbora vrhovnog državnog tužioca…

Diplomatski zvaničnici zemalja koje su strateški partneri Crne Gore i predstavnici Evropske komisije odmah su, nakon usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, apelovali da se on povuče, dok je do sada najoštrija bila izjava poslanik Evropskog parlamenta Vladimira Bilčika. On je poručio da Vlada koja bi nastala na temelju ovakvog Zakona i koju bi vodile snage bliske Moskvi, ne može donijeti napredak Crnoj Gori u pristupanju EU.

Premijer Abazović odgovorio je da je Bilčik “izabrao stranu”.

”To je njegovo pravo, ali je i naše pravo da od Crne Gore ne pravimo državu kojoj nedostaje suverenitet. Tražimo poštovanje za našu Crnu Goru isto onoliko koliko ga uživaju i druge države, ni manje ni više. Kao premijer stajem u odbranu, uz zahvalnost na svoj pomoći koju pružaju”, rekao je Abazović sinoć za RTCG.

On je kazao i da nije realno, niti potrebno, da do Nove godine Crna Gora dobije novu Vladu.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Luiđ Škrelja kazao je juče da je Abazovićev jedini cilj da se ne formira Ustavni sud, a da on “nelegalno što duže ostane na uzurpiranoj vlasti”.

Škrelja je kazao da će Abazović, ukoliko je vjerovao da će sinoćnjim TV gostovanjem nešto postići, vjerovatno učiniti da i “onih 2,8 odsto”, koji i dalje vjeruju u njegovu vladu, “polako izgube nadu”.

SDP: Otkazivanje POSP-a prva sankcija

Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić juče se sastao sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom, za vrijeme boravka u Briselu.

Iz SDP-a je saopšteno da je na sastanku zajednički istaknuta zabrinutost za “eskalirajuću krizu u kojoj se nalazi Crna Gora”.

”Građane će to koštati kao i direktan sukob sa politikom EU u poštovanju evropskih bazičnih principa isto kao i tokom 90-tih, kada je vlast takođe slušala Beograd. Prva sankcija kao odgovor na neustavno ponašanje vladajuće većine upravo je otkazivanje Parlamentarnog sastanka za saradnju i pridruživanje (POSP). Otkazivanje sastanka dan pred zakazani termin održavanja jasna je poruka predsjednici Skupštine”, navodi se u saopštenju.

Krivokapić je istakao da je upravo iz takvih poruka jasno zaključiti zašto sada Bosna i Hercegovina, kao i Kosovo, “hrabro grabe naprijed” na putu evropskih integracija, dok Crna Gora “sveobuhvatno, ubrzano zaranja u antievropski tok”.

Krivokapić je razgovarao i sa Toninom Piculom, poslanikom Evropskog parlamenta i izvjestiocem za Crnu Goru.