Kako je za Portal Analitika istakao ekonomski analitičar Andrej Nedović, budžet je rekordni jer su povećani svi izdaci preko plata, kroz zdravstvo pa do socijalnih izdavanja koje je vlast često koristila za “kupovnu” glasova.

Kritična prva tri mjeseca naredne godine

”Prva tri mjeseca 2023. biće kritična jer će tada biti potreba za zaduženja, jer većinu prihoda država ostvaruje nakon prvog kvartala tekuće godine kada na naplatu stignu prihodi od poreza, te nakon toga kada krene ljetnja sezona kada dolazi značajni uplivi od PDV-a i turističkih taksi. Rekordni budžet će pratiti rekordno zaduženje po rekordnim kamatnim stopama što zbog inflacije što zbog lošeg stanja u državi“, poručio je Nedović.

Prema njegovim riječima, na kamatnu stopu utiče ekonomska situacija, društvena i naravno politička situacija.

„U ovakvom stanju Crna Gora se rangira kao rizična država i kamatna stopa može biti znatno veća u odnosu na situaciju u kojoj bi imali stabilnu državu i Vladu u kojoj kreditori ne bi trebali da strijepe oće li zbog promjene vlasti doći do značajnog zaokreta u ekonomskim politikama”, kazao je Nedović.

Dodao je da će biti izazovno naći zaduženja i primamljive kamatne stope da dobijemo finansiranje.

”Vlada se mjesec dva zaduživala kod lokalnih banaka jer je falilo novca za finansiranje tekućih izdataka, što govori u kakvoj se ozbiljnoj situaciji nalazi državna kasa, i da će naredna zaduženja biti veća”, smatra naš sagovornik.

Kapitalni budžet koji je jedan od glavnih pokretača svake ekonomije, naročito u vremenu recesije i rekordne inflacije koja je u Crnoj Gori zbog projekta Evropa sad uzela maha još prije rata u Ukrajini. Ove godine taj dio budžeta je manji i iznosi 202.776.530,32 eura. Kako Nedović objašnjava, najbitnija stavka kapitalnog budžeta je to koji su sve projekti uključeni i da li su uopšte ostvarivi.

”Da bi kapitalni budžet bio ostvariv i realan on mora da sadrži projekte koji su spremni za realizaciju – da su riješena sva imovinska i pravna pitanja uz realizovanu projektnu i tenedrsku dokumentaciju kako bi se procedura pokrenula u što kraćem roku. Pitanje je koliko je taj kapitalni budžet realan u tom obimu i da li su ti projekti spremni”, kaže Nedović.

Kako dodaje, na takvom primjeru najbolje se vidi nebriga Vlade prema razvoju Crne Gore.

”U prethodne dvije godine vidjeli smo da nije bilo nikakvih razvojnih projekata, a obećavana su “brda i doline”. Pokrenuto je par projekata uz podršku EU, ali nijedan projekat nisu pokrenule prethodna i trenutna Vlada. Crnogorski privrednici koji se oslanjaju na kapitalni budžet nisu mogla da planiraju poslovanje u skladu sa tim. Naredne godine, ako uzmemo u obzir kapitalne projekte, preduzeća idu u mrak jer ne znaju šta da očekuju. Ako se ne realizuju neki od tih projekata, neminovno je da će uticati na povećanje nezaposlenosti u državi”, kategoričan je Nedović.

Poljoprivreda najugroženija grana

Budžetom je, kako dodaje naš sagovornik, trebalo obratiti veću pažnju i na poljoprivredni sektor koji je u najozbiljnijoj situaciji od svih ostalih privrednih grana.

”Država nije uradila ništa kako bi pomogla domaćim poljoprivrednicima iako smo imali 60 do 80 povećanja cijena sirovina što je praćeno brojnim ozbiljnim problemima poput kašnjenja u distribuciji, kašnjenja sa usjevom, itd, itd”, navodi Nedović.

Kako dodaje, kroz IPARD 2 već smo izgubili značajna sredstva, a godinu se kasni sa realizacijom IPARD 3 programa.

”U prethodnih pola godine Ministarstvo poljoprivrede nije pokrenulo nijednu IPARD mjeru. IPARD 2 se završava u julu 2023. a već se kasni sa potpisivanjem IPARDa 3 koji su početkom ove godine potpisale Srbija i Sjeverna Makedonija. Nadamo se da će se to završiti do kraja decembra kako bismo već naredne godine počeli sa realizacijom i kako bi država mogla da iskoristi sva bespovratna sredstva koja nam EU kroz ove projekte daje”, napominje on.

Nedović dodaje da se ne zna zbog čega se programi ne realizuju.

”Da li je u pitanju neznanje ili neko koči proces to ne znamo, ali je realno očekivati da ćemo na osnovu trenutne realizacije u budućnosti ostati bez dijela sredstava, jer što manje programa realizujemo to ćemo u budućnosti manje i dobiti”, ističe Nedović.

Ekonomska kočnica za Crnu Goru je, kako kaže, i neusvajanje plana generalne regulacije.

”Mi trenutno nemamo plan generalne regulacije, kao ni određene planske dokumentacije u mnogim opštinama što znači da ako neki investitor želi da realizuje neku investiciju, on to nije u mogućnosti zbog nedostatka planske dokumentacije. To bi trebalo da bude jedan od prioriteta narednih vlada kako bi neki krajevi u Crnoj Gori koji nisu obuhvaćeni bilo kojom planskom dokumentacijom, mogli da krenu u ekonomski razvoj”, poručuje Nedović.

Kako dodaje, bez tog plana ne može se planski razvijati država.

”Bio je javni poziv MEK i MP uz podršku EU za dodjelu bespovratnih sredstava za turističku ponudu na lokalitetima iznad 600 metara nadmorske visine. Prema mojim informacijama prijavilo se oko 50-tak projekata, a u fazu odbrenja ušlo je svega nekoliko da na kraju ne bi ni došlo do realizacije jer Ministarstvo nije ispoštovalo proceduru. Zašto svega nekoliko – jer preko 600 metara nadmorske visine rijetko đe postoji DUP i onda se radi o divljoj gradnji, što Evropska unija ne podržava. Ako država želi da se okrene seoskom turizmu i poljoprivrednoj proizvodnji bitno je da se omogući ljudima koji se bave seoskim turizmom da mogu da se na adekvatan način prilagođavaju planska dokumenta i da se naiđe na veći stepen razumijevanja od države kako bi se ekonomija pokrenula”, ističe Nedović.

EPCG plasira populističku priču

U jeku globalne energetske krize, u Crnoj Gori od čelnih ljudi Elektroprivrede, dobijamo izvještaje o višemilionskoj prodaji električne energije.

Kako naš sagovornik navodi, te informacije se plasiraju – čisto populistički.

”To je vrijeđanje inteligencije svakoga ko se imalo razumije u ekonomiju. Ključna strategija takvog poslovanje je da se nadaš da će pasti kiša i da će rat u Ukrajini potrajati što duže kako bi cijene energenata u svijetu ostale visoke, i da će EPCG imati dovoljno struje za izvoz. Dok nam saopštavaju prihode od prodaje ostajemo uskraćeni za iznos troškova. Oni nastupaju s populističkim pričama za koje mi nemamo precizne informacije”, poručuje Nedović.

Stava je da bi mnogo korisnije bilo da su sprovedene mjere štednje električne energije jer bi i zarada, a time i korist po građane i državu, mogla biti mnogo veća.

”EPCG nije povećavala struju i imali smo neke mjere štednje ali ja ih realno nigdje ne vidim. Mogli smo da, kao ostatak svijeta, sprovedemo prave mjere kako u lokalnim samoupravama tako i u privatnim domaćinstvima. Da smo se svi ponašali odgovorno mogli smo da izvezemo dva, možda i tri puta više. Umjesto toga, nastupila je populistička priča, sakupljaju se politički poeni, a struja se troši neracionalno”, kazao je Nedović.

Kako dodaje, sama činjenica da je firma poslovala pozitivno ne znači da je poslovala dobro.

”Na tržištu ako poredimo firme srodnih djelatnosti koje slično posluju, ako firma ostvaruje rezultate daleko ispod prosjeka onda ona loše posluje, bez obzira što je ostvarila pozitivan poslovni rezultat”, dodaje naš sagovornik.

Osvrnuvši se na to što je EPCG je obavijestila javnost da ni u budućem periodu neće biti povećanja cijena električne energije, a da će sve eventualne minuse, kako u kompaniji tako i u CEDIS-u, preuzeti ”na svoja pleća”, naš sagovornik objašnjava to se mora demistifikovati, jer, kako kaže, EPCG posluje u skladu sa zakonom o privrednim društvima što znači da je njihov primarni cilj ostvarivanje profita.

”Novim izmjenama statuta EPCG-a vješto je umetnuto da je Elektroprivreda akcionarsko društvo od javnog interesa ali takav statut nije u skladu sa Zakonom. EPCG kao akcionarsko društvo ima obavezu prema akcionarima i ako oni smatraju da rukovodstvo ne radi u njihovom najboljem interesu mogu ih pozvati na odgovornost. To je i najčudnije što akcionari ne pokreću to pitanje“, smatra Nedović.

EPCG, kako kaže, mora da maksimizuje svoje profite i na bilo koji način ne treba da preuzima ”na svoja pleća” neke troškove koji možda nisu opravdani.

„Na crnogorskom tržištu EPCG treba da implementira mjere štednje i ako to ne da rezultata da koriguje cijene ali takođe mora da uradi sve što je u njenoj moći da ostvari što više profita za državu i na kraju za građane, tako da ta njihova tvrdnja ne pije vodu”, zaključuje Nedović.

Izvor: Portal Analitika