Predstavnički dom Kongresa usvojio je u petak uveče izmene Zakona o brojanju elektorskih glasova u sklopu mnogo većeg zakonskog paketa vrijednog 1.700 milijardi dolara, koji je prethodnog dana usvojio gornji dom, Senat.

Zakon sada ide na potpisivanje kod predsjednika SAD Džozefa Bajdena, posle čega stupa na snagu.

Bajden je danas u saopštenju pohvalio uključivanje ovog propisa u zakonski paket i nazvao ga “vitalnom dvopartijskom akcijom koja će pomoći da se iskazana volja naroda obezbijedi“.

Izmjene Zakona o brojanju elektorskih glasova do sada su najznačajniji odgovor Kongresa na agresivna Trampova nastojanja da podrije regularnost predsjedničkih izbora 2020. godine koje je izgubio od Bajdena.

Ovaj potez je preporučio i specijalni Komitet Predstavničkog doma koji je sproveo istragu o nasilnom upadu pobunjene mase u zgradu Kongresa, 6. januara 2021. godine.

Zakon o brojanju elektorskih glasova, donet 1887. godine, dugo je kritikovan zbog toga što je loše i konfuzno napisan. Njegove izmjene dobile su podršku kako Demokratske tako i Republikanske partije SAD.

Na meti Trampa i njegovih saradnika bila je kongresna ratifikacija glasova Elektorskog koledža, to jest radilo se o pokušaju zloupotrebe uloge potpredsjednika države ratifikacionom procesu, koja se ogleda u čitanju imena elektora i njihovog opredeljenja za konkretnog predsjedničkog kandidata.

Tramp je, naime, želio da tadašnji potpredsjednik Majk Pens spriječi proglašenje Bajdena za novog predsjednika time što bi sa spiska uklonio neke od saveznih država u kojima je Bajden pobijedio.

Izmijenjenim zakonskim odredbama jasno se precizira da je uloga potpredsjednika u ratrifikacionom procesu ceremonijalna, i da on nema nikakvu ulogu u odlučivanju ko je pobijedio na predsjedničkim izborima.

Povećan je i minimalni broj kongresmena koji može da ospori ratifikaciju elektorskih glasova. Prije današnjih izmjena, bilo je dovoljno da samo jedan član Predstavničkog doma ili Kongresa uloži prigovor, pa da se ratifikacija radi pojedinačnom prozivkom, što se pretvorilo u rutinsku stranačku taktiku.

Na taj način su na primjer demokrate osporavale ratifikaciju elektorskog glasanja na izborima 2000. i 2004. godine kada je na njima pobijedio republikanac Džordž Buš Mlađi, kao i na izborima 2016. godine, kada je na izborima pobijedio Donald Tramp.

Radilo se, ipak, o simbiločnom osporavanju, i do njega bi dolazilo nakon što bi predsjednički kandidat demokrata priznao poraz od kandidata republikanaca.

Međutim, 6. januara 2021. godine, republikanci su zatražili pojedinačnu prozivku u postupku ratifikacije Bajdenove pobjede u Arizoni i Pensilvaniji, čak i nakon napada pobunjene mase na Kapitol, tj. njenog upada u zgradu Kongresa, dok je Tramp nastavljao da iznosi lažne tvrdnje kako je zapravo on pobijedio na izborima. To je neke članove Kongresa potaklo na razmišljanje da je proces ratifikacije lako podložan manipulacije.

Prema novim propisima, mora postojati jedna petina glasova u oba doma Kongresa da bi se izdejstvovala pojedinačna prozivka.

Izmjenama se takođe precizira da samo jedan sastav elektora može da dođe u Kongres na ratifikaciju, s obzirom da su Tramp i njegovi saradnici pokušali da naprave alternativni sastav elektora u saveznim državama u kojima je pobijedio Bajden.

Sada će guverner savezne države morati da potvrdi spisak elektora, a Kongres neće smjeti da razmatra spiskove koje podnesu različiti zvaničnici.