Tokom sastanka ocijenjeno je da je potrebno dalje jačati sistem javnog zdravlja koji će u središtu svoje pažnje imati zdravlje i potrebe građana, ali donositi benefite i zdravstvenim radnicima i cjelokupnom društvu i biti važan generator inkluzivnog I održivog razvoja Crne Gore.

Neophodno je stvarati uslove unutar javnog zdravlja kako bi zdravstveni radnici bili motivisani da unutar državnih zdravstvenih ustanova brinu o zdravlju svojih sugrađana i čuvaju njihove živote.

"Učesnici sastanka su podržali predloženi strateški pristup za unapređenje zdravlja koji podrazumijeva prije svega  integrisani pristup zdravstvenoj zaštiti utemeljenoj na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa fokusom na jačanje humanih resusrsa, održivi model finansiranja i korišćenje potencijala koje nude digitalne platforme.  Unapređenje učinkovitosti zdravstvenog sistema kroz bolje upravljanje zdravstvenim ustanovama i ukupnim resursima, nema alternativu, ocijenili su svi učesnici sastanka. Uz podsjećanje da pandemija COVID 19 nije posljednja kriza, prisutni su se saglasili da je neophodno ulagati u kapacitete za prevenciju i odgovor na buduće zdravstvene krize. Imajući na umu da nivo zdravlja opredjeljuju socijalne, ekonomske i ekološke determinantne, predstavnici zdravstvenih ustanova i drugih sektora, složili su se da je neophodno inisistirati na multisektorskoj saradnji i pristupu “integrisano zdravlje”", navedeno je u saopštenju.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić zahvalila je ekspertima SZO na podršci i istakla da je reforma zdravstvenog sistema proces koji mora imati kontinuitet u skladu sa izazovima koje donosi savremeni trendovi.

''Ministarstvo zdravlja je riješeno da sa posebnom pažnjom jača kapacitete zdravstvenog sistema na svim nivoima, sa  akcentom na primarni  što smo i targetirali novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Tako će u  domovima zdravlja biti dostupne  usluge oftalmologije, kardiologije,neurologije, fizikalne medicine, dermatovenerologije, kao i palijativne njege. Posebno bih naglasila i formiranje Savjetovališta za rane intervencije, koji će takođe upotpuniti usluge na primarnom nivou’’ kazala je dr Ćorić i dodala da će u skladu sa reformom biti formirana dva  regionalna centra i to u Beranama koji će upotpuniti pružanje zdravstvenih usluga za sjevernu regiju Crne Gore  i Kotoru koji će pružati usluge za jug, a oba će imati angio sale.

’’Na ovaj način, stvaraju se uslovi za sveobuhvatnu zdravstvenu pokrivenost kao jedan od najmoćnijih principa javnog zdravlja. Zdravstvena pokrivenost podrazumijeva da svi građani imaju dostupnu zdravstvenu zaštitu koja im je neophodna, uključujući: promociju, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu njegu. Posebna pažnja biće usmjerena na najvulnerabilnije populacione grupe i poštovanje principa jednakosti u zdravlju’’ zaključila je dr Ćorić.

Pozdravljajući učesnike dr sci med. Mina Brajović podsjetila je da pojedini vitalni infikatori ukazuju da se u Crnoj Gori živi duže, ali, kako je kazala, pitanje je da li smo zdravlje i kvalitet dodali godinama života.

„Crna Gora značajno zaostaje i u pogledu realizacije svojih obaveza na planu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja koji se odnose na hronične nezarazne bolesti i sa njima povezani prijevremeni mortalitet, kao i ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite. Bez snažnog zdravstvenog sistema, u “likvidnom društvu” sa visokim stepenom neizvjesnosti i nesigurnosti sve buduće krize biće intezivnije i dublje sa posljedicama za koje će trebati godine da se saniraju. Nova paradigma modela pružanja zdravstvenih usluga koja insistira na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, integraciji servisa i optimalnom korišćenju svih resursa u zemlji u funkciji potreba građanina i inkluzivnog razvoja nema alternativu u post pandemijskoj Crnoj Gori. Potrebno je ulagati više ali pametno u zdravlje i zdravstveni sistem i insistirati na plaćanju koje afirmiše jednaku dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti kako niko ne bi bio zaboravljen u Crnoj Gori”, naglasila je dr Brajović.

Predstavljajući situacionu analizu direktror Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić posebno je naglasio da su nezarazne bolesti vodeći uzroci obolijevanja, invaliditeta i prijevremenog  umiranja uzrokujući 80% svih smrti,  te da su nepravilna ishrana, konzumacija duvana i alkohola, visoka potrošnja antimikrobnih sredstava i loš kvalitet vazduha u centralnom i sjevernom regionu zemlje glavne prijetnje javnom zdravlju u Crnoj Gori.

Naglasio je da je COVID-19 pandemija  rasvijetlila je niz ozbiljnih nedostataka u crnogorskom zdravstvenom sistemu, jasno ukazujući na potrebu jačanja javnog zdravlja i primarne zdravstvene zaštite. Posebno je istakao zadovoljstvo zbog formiranja Centra za komunikaciju i koordinaciju upravljanja vanrednim situacijama u koji će da  bude organizovan u okviru Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Institutu za javno zdravlje Crne Gore u posebnom novoizgrađenom objektu, te će biti  opremljen i organizovan u skladu sa smjernicama SZO i uz pomoć svjetske zdravstvene organizacije i  međunarodnih partnera.