Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima u Hrvatskoj prema članicama EU, a 26. marta biće ukinuta ograničenja i u vazdušnom saobraćaju.

Šengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska.

U šengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunija, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom decembra, kao i Kipar i Irska.

Šengenski prostor prostire se na više od četiri miliona kvadratnih kilometara i do sada je brojao oko 420 miliona ljudi.

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović posjetio je granični prelaz Breganu i sa slovenačkom kolegicom Sanjom Ajanović Hovnik simbolično podigao rampu na granici.

"Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem kao narod i kao država pripadamo. Zbog toga je ovaj čin više od ukidanja graničnih kontrola. On je konačna afirmacija našeg europskog identiteta za koji su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile", poručio je Božinović.

Hrvatska je postala 20. članica Evrozone, a podizanjem evra s bankomata jedne poslovne banke u centru Zagreba uvođenje evra kao nove domaće valute simbolično su u novogodišnjoj noći obilježili guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i ministar finansija Marko Primorac.

Ministar Primorac istakao je da je danas istorijski važan dan za Hrvatsku.

Prihvatanjem evra, koji danas postaje službena valuta, Hrvatska će biti dublje integrisana i čvršće povezana sa svim zemljama članicama Evrozone, kao i spojenija s krugom najrazvijenijih zemalja u svijetu, poručio je ministar.

"Euro će nam u ovim turbulentnim vremenima pružiti jednu dodatnu stabilnost i omogućiti da hrvatsko gospodarstvo raste i razvija se na jednim čvrstim, zdravijim i stabilnijim temeljima. Omogućiće naravno daljnji gospodarski rast i razvitak Republike Hrvatske", izjavio je Primorac.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić poručio je da je izuzetno srećan, jer je završen proces započet 2017. godine. Nije uvijek izgledalo da će Hrvatska već 2023. ući u Evrozonu, odnosno porodicu od 20 zemalja koja koristi drugu najvažniju valutu na svijetu, dodao je on.

"Iako Evrozona nije čarobni štapić koji će riješiti mnoge probleme, ulazak u Evrozonu za Hrvatsku znači da će postati otpornija prema krizama, poželjnija investicijska destinacija, kao i bogatija zemlja s višim standardom građana", naveo je Vujčić.

Osvrnuo se i na kunu, koja odlazi u istoriju, napomenuvši da je juče zatvorio hrvatski sistem velikih plaćanja, nakon 24 godine. Rekao je da je to za njega bio emotivan trenutak.

"Kuna je bila je stabilna valuta, praktički od njenog uvođenja imali smo inflaciju skoro kao zemlje Evrozone. Ona s ponosom odlazi u povijest i pamtit ćemo je samo po dobrom", zaključio je Vujčić.