U članku, koji je pripremio vanjskopolitički urednik Ian Bremer (Bremmer) pod naslovom ”Deset najvažnijih globalnih rizika u 2023.”, novine su naznačile da je zabrinutost zbog prijetnji demokratiji preuveličana, ali da i dalje postoje rizici koji će zaokupljati svjetsku pažnju. U nastavku slijedi deset najvažnijih:

1. Odmetnička država Rusija

Bremer smatra da će se Rusija, koja se suočava sa žestokom blokadom, od globalnog igrača pretvoriti u najopasniju odmetničku državu na svijetu, što će predstavljati ozbiljnu prijetnju evropskim državama, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i drugim zemljama.

Kaže da će se Rusija, koja je zaglavljena u ukrajinskom blatu i više nema šta izgubiti u kontekstu izolacije i zapadnih sankcija, a suočena je i s ogromnim domaćim pritiskom da pokaže snagu, okrenuti vođenju asimetričnog rata protiv Zapada kako bi naštetila njegovim interesima, kroz hiljade malih operacija, umjesto otvorene agresije i invazije za koje je potrebna vojna i ekonomska snaga koju Moskva više ne posjeduje.

Predviđa da će neobjavljeni rat Moskve uključivati napade hakera povezanih s Kremljem koji će pojačati sve sofisticiranije sajber napade na kompanije, vlade i infrastrukturu u zapadnim zemljama. Očekuje da će Rusija pojačati svoje napade na zapadne izbore podržavajući i finansirajući dezinformacije i ekstremizam. Takođe će nastaviti napade i uništavanje ukrajinske infrastrukture.

2. Sva vlast u rukama Si Đinpinga

Među rizicima koje je Ian Bremer naveo u svojoj analizi je i taj da kineski predsjednik Si Đinping sada ima kontrolu bez presedana nad političkim sistemom u svojoj zemlji, još od ere pokojnog lidera Maoa. Kaže kako je Si sada u stanju provoditi svoju političku i nacionalističku agendu bez ikakvih prepreka. Ali odsustvo suprotstavljenih glasova koji mogu osporiti njegove odluke takođe povećava šanse da napravi velike greške na dugoročnom planu. To je ogroman globalni izazov, imajući u vidu da Kina igra ključnu ulogu u svjetskoj ekonomiji.

3. Oružje za masovni poremećaj

Nedavni napredak u tehnologiji predstavlja veliki pomak u sposobnosti vjetačke inteligencije (AI) da manipuliše ljudima i destabilizuje društva, a 2023. će biti prekretnica u tom smjeru, stoji u članku.

Bremer navodi u tekstu da će novi oblik vještačke inteligencije, poznat kao “generativna vještačka inteligencija”, omogućiti korisnicima da kreiraju realistične slike, video zapise i tekstove, za što će im biti potrebno samo nekoliko smjernica.

Očekuje da će jezični modeli koje je proizvela AI proći Tjuringov test, koji testira sposobnost mašine da imitira ljudsku inteligenciju. Takođe predviđa da će kontrola slike postati stvar prošlosti, u svjetlu brzog razvoja programa ”deepfake” (dubokog lažiranja), tehnika prepoznavanja lica i softverskih sintetizatora govora.

Kaže kako će ovi alati pomoći autoritarnim vladarima da potkopaju demokratiju u inostranstvu i uguše neslaganje kod kuće, a takođe će omogućiti demagozima i populistima u demokratskim zemljama da vještačku inteligenciju pretvore u oružje za usku političku korist na štetu demokratije i civilnog društva.

4. Inflacijski šokovi

Članak u časopisu Tajm naglašava da će talas inflacije, koji je počeo u SAD-u 2021. godine, a zatim zahvatio ostatak svijeta 2022, imati snažne ekonomske i političke posljedice ove godine. To će biti glavni razlog za ulazak svijeta u ekonomsku recesiju, pogoršaće nestabilnost tržišta i finansijske pritiske, a njegove političke reperkusije će biti razorne u različitim djelovima svijeta.

5. Konfrontacije između Zapada i Irana

Bremer je u svojoj analizi naveo da će ova godina biti obilježena novim sukobima između Zapada i Irana, koji se suočava s unutrašnjim tenzijama i vanjskim izazovima.

6. Energetska kriza

Očekuje da će kombinacija geopolitičkih i ekonomskih faktora i problemi u proizvodnji stvoriti mnogo strožije uslove na energetskom tržištu, posebno u drugoj polovini 2023. godine, što će povećati troškove života u domaćinstvima i preduzećima, te povećati finansijsko opterećenje za vlade koje zavise od uvoza, pored toga da će produbiti jaz između OPEC-a Plus i velikih potrošača.

7. Zastoj globalnog razvoja

Globalni BDP se utrostručio u posljednje dvije generacije, a gotovo sve zemlje su registrovale nivo rasta, dok je više od milijardu ljudi izbjeglo ekstremno siromaštvo i postalo srednja klasa u mnogim zemljama. Međutim, ovaj napredak je prekinut brojnim krizama koje su se dogodile u svijetu posljednjih godina, poput pandemije korona virusa, rusko-ukrajinskog rata i porasta inflacije širom svijeta.

Članak Tajma smatra da će milijarde ljudi postati ranjivije 2023. godine, jer se gube ekonomski, sigurnosni i politički dobici stečeni u godinama prosperiteta. Srednja klasa će se smanjiti širom svijeta, a mnoge zemlje će svjedočiti velikoj političkoj nestabilnosti, unutar njih i u odnosu s drugim državama.

8. Podjele u Americi

Među rizicima kojih se Bremer dotakao u svojoj analizi je i mogućnost produbljivanja političke polarizacije u SAD-u. Kaže kako je ta država izbjegla klizanje prema ustavnoj krizi na predstojećim predsjedničkim izborima, zahvaljujući rezultatima na sredini mandata 2022. Međutim, smatra da će SAD ostati jedna od politički najpolarizovanijih i najnefunkcionalnijih naprednih demokratija u svijetu 2023.

Smatra kakao postoji veliki rizik od izbijanja političkog nasilja, te da će ekstremna politička polarizacija između država s republikanskom većinom i onih kojima vladaju demokrate otežati američkim i stranim kompanijama da tretiraju SAD kao jedinstveno i uvezano tržište, uprkos njegovoj očitoj ekonomskoj snazi.

9. Izazovi TikTok generacije

Bremer u svojoj analizi ističe da je generacija rođena između 1990. i 2010. prva generacija koja nema životno iskustvo bez interneta. U digitalnim uređajima i društvenim medijima pronašli su sredstva komunikacije koja nadilaze granice, što ih je učinilo prvom stvarnom globalnom generacijom. Upravo to čini Generaciju Z novim političkim i geopolitičkim igračem u svojim zemljama, posebno u SAD-u i Evropi.

Smatra da ova generacija ima sposobnost i motivaciju da putem interneta organizuje svoje napore kako bi preoblikovala korporativne i javne politike, što će značajno otežati uslove za kompanije širom svijeta. Ova generacija će možda biti u stanju poremetiti politiku u zemlji pritiskom na dugme.

10. Nestašica vode

Bremer na kraju članka ističe da će nestašica vode predstavljati globalni izazov u ovoj godini, dok će ga vlade nastaviti tretirati kao privremenu krizu. Predložio je da nadležni organi pređu sa tretiranja problema nestašice vode kao krize na upravljanje rizicima nestašice vode. Kaže da takav pomak neće biti ostvaren 2023. godine, zbog čega će investitori, osiguravajuća društva i privatne kompanije tražiti rješenja za ovaj izazov, svako na svoj način.