Mađarski premijer Viktor Orban već je preživio mnoge krize koje su ugrožavale njegovu moć, unutrašnju i spoljnu, privrednu i društvenu. Ali sada je Viktor Orban suočen sa najvećim izazovom u trinaest godina vladavine. Stoga bi 2023. mogla da bude sudbonosna godina za političara čije se ime veže uz uspon takozvanih “neliberalnih demokratija“ u Evropi.

Mađarska proživljava najgoru ekonomsku krizu od finansijske krize 2008. godine kada je skoro bankrotirala.

Nacionalna valuta forinta poslednjih mjeseci je znatno izgubila na vrijednosti, a inflacija od preko 20 odsto sve više baca u bijedu. Ograničenje cijena hrane i benzina do sada je samo malo pomoglo i rezultiralo je nestašicom po prvi put od kraja socijalizma.

Upravo u ovoj teškoj situaciji, EU je Mađarskoj ukinula veliki dio milijardi subvencija zbog nedostataka kada je riječ o vladavini prava. A dalji rezovi su neizbježni – do potpunog otkazivanje svih isplata iz Brisela. Osim toga, Orbanova vlada izolovana je više nego ikada zbog proruskog stava.

Prebacivanje krivice na druge

“Zapravo, Orbanova vlada nikada nije bila u tako teškoj situaciji kao sada“, kaže za DW politikolog Peter Kreko iz lijevo-liberalnog budimpeštanskog instituta Political Capital. “Vidite to i po anketama prema kojima raste nezadovoljstvo ili po protestima prosvjetnih radnika koji traju mjesecima“, kaže Kreko.

Međutim, Kreko dodaje: “Orban i njegova vlada i dalje su vrlo uspješni u prebacivanju krivice za krize na spoljne aktere, poput EU ili milijardera Džordža Sorosa. Orban i njegova stranka Fides imaju vrlo stabilno biračko tijelo i uz to su uspostavili najcentralizovaniji politički sistem u EU. Sve to znači da postoje dobre šanse da mađarska vlast preživi ovu krizu.“

Konzervativni ekonomista Laslo Čaba, koji je nekada pripadao neformalnoj grupi Orbanovih savjetnika i predaje na Centralnoevropskom univerzitetu, krizu vidi prvenstveno kao “krizu Orbanovog modela“.

“Iza tog modela stoji politika jeftinog novca, labava monetarna politika i izdašna potrošnja. To sada više ne može da se održi“, kaže Čaba za DW.

“Situacija u kojoj se nalazi vlada jeste teška, ali ne i katastrofalna. Mađarska se suočava sa recesijom, ali nije na rubu ponora kao što je bila prije petnaest godina tokom finansijske krize“, kaže on.

Biće cjenjkanja sa Briselom

Za Mađarsku će u nadolazećim mjesecima mnogo zavisiti od toga hoće li joj biti isplaćene subvencije EU. Zemlja je drugi najveći neto-primalac subvencija nakon Poljske. Posljednjih godina one su činile tri do četiri odsto mađarskog bruto društvenog proizvoda, što otprilike odgovara godišnjem privrednom rastu zemlje.

Sredinom decembra, nakon višemjesečnog lutanja, Evropska komisija prvobitno je obustavila isplatu 6,3 milijarde eura Mađarskoj – razlozi su bili nedostatak vladavine prava i optužbe za korupciju.

Krajem decembra Brisel je čak zaprijetio zamrzavanjem ukupnog iznosa predviđenog za Mađarsku u evropskom budžetu do 2027. godine, što je najmanje 22 milijarde eura. Time bi EU mogla da dovede Mađarsku u vrlo tešku ekonomsku krizu.

Ali, rijetko ko u Budimpešti vjeruje da će do toga doći.

“EU je u prošlosti uvijek koristila oštre riječi prema Mađarskoj, ali ih nije sprovela u praksi“, kaže ekonomista Laslo Čaba. „Ako više ne bi bilo isplata, EU bi izgubila uticaj na Mađarsku, a to nije u interesu Brisela. Dakle, pregovarački proces će sada biti pomalo kao u balkanskoj čaršiji, a na kraju će doći do kompromisa.“

Manevrisanje kroz krizu

Politikolog Peter Kreko upozorava da se ne treba zavaravati Orbanovom spremnošću na kompromis kada je riječ o vladavini prava. “Ne možemo da očekujemo da će lav preko noći postati vegetarijanac“, kaže Kreko.

„Nije u Orbanovom interesu da ukine nepotizam i korupciju koji karakterišu njegovu vladu. Jer to bi značilo da bi njegovi bliski saradnici ili članovi porodice mogli čak da završe u zatvoru. Nije karakteristično ni za jedan neliberalni sistem, pogotovo ne u ekonomski teškim situacijama, da se otvara. Oni više imaju tendenciju da se još više zatvaraju“, dodaje Kreko.

Oba stručnjaka vjeruju da će Orban pokušati da “manevriše“ kroz krizu, i politički i ekonomski.

Naznake ekonomista Čaba vidi u “aferi Matolši“. Šef Mađarske narodne banke Ðerđ Matolši, dugogodišnji Orbanov bliski saradnik, početkom decembra je neuobičajeno otvoreno kritikovao mađarsku ekonomsku politiku i indirektno pozvao na mjere štednje. U Mađarskoj je Matolšijeva kritika pokrenula raspravu o tome koliko je Orbanova vladavina još stabilna.

Čaba vjeruje da mađarski premijer kontroliše situaciju. “Orban za svaki zadatak ima dvoje ljudi“, kaže on. “Neki su više realni poput Matolšija, drugi su optimisti. Ako nema druge opcije, on će preduzeti drastičn mjere, dok ćete u isto vrijeme od njega čuti uobičajene visoke tonove“, kaže Čaba.

Politikolog Kreko govori o sličnoj dvostrukoj igri u spoljnoj politici. Krajem godine se Orban čak zakačio sa Varšavom, najbližom saveznicom u EU, zbog stavova o ratu u Ukrajini. Mađarski premijer je čak za rat okrivio SAD.

Istovremeno je poslao predsjednicu države Katalin Novak u posjetu Kijevu. Vladi bliski mediji, koji su do sada širili prorusku propagandu, sada sve češće govore o “agresiji Rusije“.

Kreko ipak sumnja da će Orban sa takvom politikom moći dobro da prebrodi krizu, prekine spoljnopolitičku izolaciju i riješi sukob sa EU. “To kako se Orban trenutno ponaša može najkraće da se opiše ovako: premalo i prekasno“, zaključuje politikolog.