Kako su objasnili, u planu je angažovanje dvoje mladih iskusnih ljekara iz Srbije koji bi kao konsultanti pomogli timu crnogorskih doktora da usvoje i ostale laparoskopske pristupe koji se u Crnoj Gori zasad ne rade.

Većina pacijenata Crne Gore ne zna da se u KCCG izvode laserske, odnosno neinvazivne operacije štitaste žlijezde. Ljekari uglavnom ne upućuju na ovakav vid inetervencije, pa mnogi idu u Srbiju ili u privatne klinike za što izdvajaju oko 3.000 eura.

To je za Pobjedu potvrdila i jedna pacijentkinja koju je nakon otkrivanja takozvanih toplih čvorova na štitnoj i savjeta ljekara zbog veličine čvorova da se što prije obavi operacija uputio kod privatnika.

“Dobila sam informaciju da se laserska operacija štitaste žlijezde izvodi samo u Srbiji i u jednoj našoj privatnoj klinici. Doktor mi ni u jednom trenutku nije rekao da ta mogućnost postoji i u Kliničkom centru”, kazala je ova pacijentkinja koja je željela da ostane anonimna.

Kaže da se odlučila za lasersku operaciju zbog bržeg oporavka i straha da prilikom klasične operacije ne dođe do oštećenja glasnih žica.

Sa druge strane, iz Kliničkog centra tvrde da rade sve savremene metode liječenja kada je u pitanju štitasta žlijezda.

“Mi smo prvi centar u regionu i bivšoj Jugoslaviji koji je 2004. uveo minimalno invazivne operativne metode štitaste i paraštitaste žlijezde, i laparoskopsko liječenje nadbubega, nakon edukacije u Rimu na klinici Gemelli”, kazali su iz KCCG.

Metoda profesora Micolija

Što se tiče minimalno invazivnih operacija na vratu, objašnjavaju da se radi metoda profesora Micolija koji je tu metodu i izmislio te promovisao kao najsigurniju.

“U široj populaciji ,,laserska“ operacija najčešće podrazumijeva neku od minimalno invazivnih. Procedura se radi sa ultrazvučnim aparatom i uz kameru od pet milimetara. Oporavak je brz, i rez je manji u odnosu na otvorenu proceduru. Doc. dr Aleksandar Filipović ima stručni rad objavljen na kongresu hirurga na ovu temu, a dobio je i prvu nagradu na hirurškom seminaru u Salcburgu sa radom video asistirane paratiroidektomije”, navode iz najveće zdravstvene ustanove.

Prema njihovim riječima, i laparoskopsko liječenje nadbubrežne žlijezde se takođe radi u KCCG.

“Nastojimo da pratimo i uvodimo savremene metode. U našem centru radi se najveći broj ultrazvučno kompletno urađenih operacija, takozvane Harmonik ulstrascission procedure koje omogućavaju kratak operativni i postoperativni tok. Ova metoda je jedinstvena i rezultat je velikog iskustva u radu sa ovim aparatom. Ovakav rad i rezultati su samo kontinuitet doajena endokrinologije i hirurgije naše bolnice koji su postavili dobre temelje za dalji rad i stalno usvršavanje”, ističu iz Kliničkog centra.

U Crnoj Gori godišnje se otkrije 20 novooboljelih od karcinoma štitnjače i sedam bolesnika sa kancerom nadbubrega, a kako su Pobjedi rekli iz Kliničkog centra 300 pacijenata sa karcinomom štitnjače se redovno prati i liječi.

Desetogodišnje preživljavanje

Naša zemlja je, kako dodaju, po desetogodišnjem preživljavanju od tiroidnog kancera koje iznosi 91 odsto u samom evropskom vrhu, što je i objavljeno u stručnim radovima koji su dostupni na onlajn Pub Med platformama.

“Na Odjeljenju endokrine hirurgije godišnje se operiše od 170 do 200 bolesnika od oboljenja štitaste, paraštitaste i nadbubrežne žlijezde. Od formiranja zasebne endokrine hirurgije do sada je operisano preko 2.500 bolesnika, od svih oboljenja koje poznaje savremena medicina, što predstavlja veliko iskustvo i daje mogućnost za usavršavanje i obuku mlađih kadrova”, naveli su iz KCCG.

Ponedjeljkom i petkom rade ambulante za endokrinu hirurgiju, a srijedom i petkom su operativni dani Odjeljenja za endokrinu hirurgiju kada se operišu tri pacijenta srijedom i dva do tri petkom.

Odjeljenje za endokrinu hirurgiju, kako su dodali, nalazi se i radi u okviru renoviranog i kompletno savremeno opremljenog Centra za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju. Za sada je na raspolaganju jedna komforna trokrevetna soba, a u planu je proširenje na još jednu sobu.