Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (Demokratski front) zakazala je za petak, 13. januar, sjednicu tog tijela na kojoj bi trebalo da se utvrdi lista prijavljenih kandidata za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore po javnom pozivu od 26. decembra prošle godine i formira komisija koja će utvrditi da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom.

Sekretarka Ustavnog odbora Dragana Vukčević kazala je Pobjedi da ,,danas tokom dana očekuju prispijeće još prijava na konkurs“ i najavila da će se u dalju proceduru, koja podrazumijeva intervjuisanje kandidata, krenuti već naredne sedmice.

Ustavni sud od septembra prošle godine je, nakon penzionisanja sudije Miodraga Iličkovića, bez kvoruma za odlučivanje jer od sedam ima svega tri sudije, što je dodatno usložilo duboku političku i institucionalnu krizu u kojoj se Crna Gora nalazi.

Ovo je šesti javni poziv za izbor sudija Ustavnog suda koji će, sudeći prema broju do sada prijavljenih, ali i očekivanjima, imati najveći odziv kandidata nakon što je pet prethodnih konkursa raspisivanih u periodu od ljeta 2020. do jeseni 2022. godine propalo zbog izostanka dijaloga između dva politička bloka u Skupštini, ali i kršenja prethodno postignutih dogovora.

Naime, u julu prošle godine bio je postignut dogovor o izboru jednog, takozvanog „deblokirajućeg“, sudije Ustavnog suda koji bi omogućio njegovu funkcionalnost nakon penzionisanja Iličkovića, ali je taj dogovor srušen djelovanjem poslanika DF-a Slavena Radunovića, ali i uzdržanošću 18 puta poslanice Ure Suade Zoronjić na sjednici Ustavnog odbora.

Nakon ovoga, propao je i peti konkurs jer je skupštinska većina, bez dijaloga sa ostalim predstavnicima parlamentarnih stranaka, predložila prostom većinom četvoro kandidata čime je narušen duh ustavnih amandmana iz 2013. godine, čija je namjera bila promocija dijaloga i postizanje kompromisa kako bi se za izbor sudija obezbijedila dvotrećinska ili najmanje tropetinska većina poslanika.

Ono što je bilo posebno karakteristično za izbor ovih kandidata, u slučaju da su bili izabrani, je to što bi sastav Ustavnog suda, prvi put u svojoj 60 godina dugoj istoriji, bio bez univerzitetskog profesora, ali i pripadnika manje brojnih naroda što je princip ustanovljen Zakonom o Ustavnom sudu.

Predstavnici međunarodne zajednice su u više navrata javno, a prema izvorima Pobjede i na sastancima iza zatvorenih vrata, veoma tvrdo i eksplicitno insistirali da se ovoga puta sastav Ustavnog suda kompletira i postigne kompromis bez parcijalnih rješenja.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović najavila je nedavno da će ubrzo nakon božićnih praznika, prema Julijanskom kalendaru, pokrenuti parlamentarni dijalog kako bi se došlo do potrebnih rješenja u vezi sa izborom četvoro sudija Ustavnog suda i iskazala uvjerenje da će do kraja januara uspjeti da postignu dogovor i „konačno pronaći izlaz iz krize koja već dugo opterećuje naše društvo“.

Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom ni u drugom krugu glasanja. Ustavni odbor je preglasavanjem za sudije bio predložio Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.

POBJEDA