Poruke koje su poslate nakon posjete ministarke Fajon su, prema njegovim riječima, nedvosmisleno potvrdile da Crnoj Gori po prvi put prijeti potpuna blokada pregovora zbog manjka rezultata i posvećenosti evropskoj agendi trenutnih vlasti.

"To je rezultat višemjesečnog aktivnog antievropskog djelovanja nosilaca izvršne vlasti u Crnoj Gori, koji su u nizu ključnih trenutaka pokazali aktivni otpor svim porukama, preporukama i odlukama koje su dolazile iz Evropske unije. Dakle, ne radi se o tehničkim greškama ili pak o nečemu što bi se moglo podvesti pod ,,izgubljeno u prevodu“, već se radi o eksplicitnom opiranju svemu onome što bi vratilo Crnu Goru na evropski put. Samo par primjera je dovoljno navesti. Prije svega tu je niz manjkavosti i nedorečenosti u primjeni mjera kojima se Crna Gora usaglašava sa evropskim režimom sankcija prema Rusiji, kao što je zabrana djelovanja ruske propagandističke mašinerije Russia Today i Sputnika, zamrzavanje sredstava ruskih državljana koji su pogođeni sankcijama a koji imaju imovinu u Crnoj Gori ili pak veoma spora i neubjedljiva logistička pomoć koja je upućena Ukrajini nakon mjeseci odugovlačenja", rekao je.

Sve je ovo dovelo do toga da Brisel, kaže Vuković, već najavljuje kontrolu usklađenosti crnogorske vanjske politike sa politikama EU, što je uslov svih uslova za okončanje pregovora.

"Zatim, tu je niz odluka koje je donijela trenutna Vlada, a tiče se insistiranja na temama poput Temeljnog ugovora, za koji se iz Brisela u više navrata isticalo da je istrajnost da se takav ugovor potpiše u suprotnosti sa potrebama Crne Gore jer ta tema nedvosmisleno potkopava (u krajnjem uništava) većinu kojoj je data podrška da se Crna Gora vrati na evropski put. Slično se desilo i sa mišljenjima Venecijanske komisije u više navrata, koji su jednostavno ignorisani i odbijeni. Ovo su samo najočigledniji primjeri, a niz je još duži, od neumoljivog partijskog zapošljavanja uprkos upozorenjima iz Brisela, do imenovanja u pravosudnim organima koja su u direktnoj koliziji sa preporukama EU, pa sve do nepodnošljive ležernosti sa kojom se održava režim ekonomskog državljanstva kojem su ova i prethodna vlada dale takav zamah da je EU zaprijetila prekidom pregovora ako se ne ukine ova praksa. Ako se na sve to dodaju implicitne diplomatske poruke, poput nedolaska Fon der Lajen u Crnu Goru, otkazivanja POSP-a, kao i izostanka susreta Borelja sa Abazovićem krajem decembra, bez ikakve sumnje ukazuju da EU sa mnogo više rezerve gleda na dalji evropski put Crne Gore. Ono što čini ovu situaciju još tragičnijom je krajnje indiferentan stav premijera Abazovića prema svemu ovome i istrajnost da se fingira stvarnost insistirajući da problema nema uprkos jasnoj poruci Tanje Fajon da je Crna Gora u ozbiljnom problemu. Takav odnos sigurno neće naići na razumijevanje u Briselu, đe se već uveliko razmišlja kako odgovoriti na krajnje destruktivno djelovanje trenutne Vlade u tehničkom mandatu", istakao je Vuković.

Ističe da postaje jasno da Crna Gora gubi sve šanse da vodi samostalnu politiku prema Briselu, naročito kad joj Vlada odluči da je dio regiona, a ne autonomni igrač na diplomatskoj mapi Evrope.

Pored formalne medijacije, Vuković kaže da postoji opcija pritiska i pomoći koji bi Zapad mogao da igra i time na srednji rok pomogne jačanje istinski evropskih snaga u Crnoj Gori.

"Trenutno to je izglednija i održivija opcija, jer krize u regionu su preuzele primat, pa ni narastajući broj specijalnih izaslanika za region i regionalne krize nije u stanju da riješi ni jednu od njih. Naprotiv, s obzirom da se ne radi dovoljno na stvaranju neophodnih uslova za medijaciju, prije svega stvaranje osjećaja hitnosti kod trenutnih vlasti u Podgorici da im je kompromis (politički) bolji od bilo čega što mogu ostvariti ako nastave ovim putem, procesi kojima svjedočimo postaju samo okviri za razgovore koji idu unedogled i koji dodatno zamrzavaju konflikte. Mogući izlaz su promjene konteksta kao što su održavanje prijevremenih izbora, koji bi moguće promijenili raspored snaga na terenu. Međutim, i potencijalni izbori nose sa sobom niz problema naročito ako se ima u vidu eksplicitno i agresivno uplitanje trećih strana u taj proces, prije svega Srbije i Rusije, što umanjuje njihov kredibilitet i legitimitet. Zapad je jednom zažmurio na takva uplitanja. Imajući u vidu u kakvoj je krizi sad Crna Gora, i znajući da je sve ovo posljedica upravo takvih flagrantnih uplitanja, ostaje nada da će partneri sa Zapada odigrati mnogo konstruktivniju i aktivniju ulogu ovog puta u suzbijanju takvog uticaja", rekao je Vuković za Pobjedu.

POBJEDA