Nakon kišnog talasa tokom prethodna dva mjeseca, koji je pripunio neuobičajeno prazne akumulacije hidroelektrana Perućića i Piva, povoljna hidrologija ovih dana dodatno je podigla nivo vode u Slanom jezeru, Krupcu i Pivskom jezeru. Voda u akumulacijama Hidroelektrane Perućica je blizu maksimuma kazao je Radiju Crne Gore, direktor funkcionalne cjeline Proizvodnja EPCG Bojan Đordan.

"Krupac preliva, što znači da je akumulacija maksimalno popunjena,a u energetskom smislu to znači 50-ak GWh sati struje.Što se tiče Slanog jezera vode trenutno ima 90 odsto od maksimuma,pa očekujemo s obzirom, na najvljene padavine da će se I ono brzo popuniti. Sve ukupno to je oko 170 GWh struje, što prevazilazi bilansom predviđene količine", naglašava Đordan.

Oko 670 miliona kubika vode u Pivskom jezeru daje 275 GWh struje. Kapacitete premašuju i dotoci Zete, pa najstarija crnogorska elektrana radi maksimalnom snagom od 300 MW, pa kada se saberu učinci hidropotencijala elektroenergetska situacija je više nego povoljna.

"Hidroelektrana Perućica proizvodi maksimalnih 7,2 GWh električne energije, Piva oko 3,5 GWh ,što je ukupno preko 10 GWh, što znači da iz hidropotencijala zadovoljavamo dnevne potrebe konzuma", ističe Đordan.

Dobra proizvodnja crnogorskih elektrana omogućila je izvoz struje, koji je počeo i u prethodnoj godini, nakon visokog deficita i nezapamćeno visokih cijena električne energije na berzi. Đordan naglašava da se struja izvozi planski dogovorene su i dugoročne prodaje, a prisutni su i na nedeljnom i dnevnom nivou, prilično živog tržišta električne energije.

"Cijena varira iz dan u dan, danas je 150 eura, prošle sedmice je bila i 170, to se prati i prema tome prilagođava proizvodnja. Nećemo baš uvijek proizvesti maksimum ako vidimo da će cijena za dva dana biti povoljnija pa nam onda više vrijedi da manje proizvedemo i zaradimo da bismo narednog dana sa manjom proizvodnjom ostvarili veći profit, dok u režimu visokih voda radimo maksimalno kako bismo iskoristili svaku kap" objašnjava Đordan.

On očekuje da će povoljna hidrologija ispeglati minus u kasi Elektroprivrede Crne Gore koju je uslovio ljetošnji uvoz električne energije, jer januarske brojke ukazuju na pozitivan energetski i finansijski rezultat.