Naučnici je nazivaju XBB.1.5, a to ime je dobila jer se radi o drugoj generaciji omikron podvarijante XBB. Znakom X označava se rekombinacija, odnosno rezultat dva virusa koji su zamijenili djelove svog genetskog materijala. BB se odnosi samo na abecedni red.

Prva rekombinacija zvala se XA, druga XB i tako dalje. Naučnici su “prošetali“ cijelom abecedom i sada su krenuli ispočetka sa XAA, XAB i tako dalje, sve do XBB, piše CNN, prenosi N1 Zagreb.

Nisu stvari uvek bile ovako komplikovane. U maju 2021., Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) najavila je da će novim varijantama virusa koji su mutacijama postajali zarazniji, otporniji na liječenje ili izazivali teže bolesti davati grčka imena, kako bi se izbjegla stigma imenovanja novih varijanti po zemljama gde su one otkrivene.

Tada je iz SZO rečeno da će nova imena dobijati virusi koji su od interesa naučnicima ili izazivaju zabrinutost. Tako smo dobili već poznate varijante alfa, beta, gama i delta, ali i čitav niz drugih koje nisu bile važne na globalnom nivou, kao što su epsilon, teta i mu.

Prošlo je više od godinu dana otkad je SZO nekoj novoj varijanti dao ime grčkog alfabeta, što je stvorilo prazninu u komunikaciji. Stručnjaci vjeruju da bi to moglo da stvori probleme u naporima da se zaštiti javno zdravlje.

Šta se dogodilo sa slovima grčkog alfabeta?

Kada se omikron, poznat i kao BA.1 varijanta, munjevito proširio svijetom u novembru 2021., bio je toliko genetski različit od prethodnih varijanti koronavirusa da je išao u potpuno drugom smjeru. Naš imunološki sistem jedva ga je prepoznavao. BA.1  varijanta je izazvala novi talas zaraze, hospitalizacije i smrti, kao i čitavu seriju podvarijanti.

U to vrijeme, naučnici su tvrdili da se prva podvarijanta omikrona, BA.2, sa desetinama novih genetskih mutacija, od BA.1 varijante razlikuje isto koliko i varijante alfa, gama i delta jedna od druge. Neki su govorili da bi BA.2 podvarijanta trebalo da dobije svoje ime. Ali to se nikada nije dogodilo.

Umjesto toga, SZO je prestala da identifikuje varijante od interesa ili varijante koje izazivaju zabrinutost i time zaslužuju sopstvene nazive. Stvorili su novu kategoriju, varijante omikrona pod nadzorom, kako bi zdravstvenim zvaničnicima dali do znanja koje od tih podvarijanti moraju da imaju na oku.

Organizacija je ostavila prostor za nova imenovanja ako se zaključi da je varijanta dovoljno različita od prethodnih, ali za to nisu vidjeli potrebe već više od godinu dana.

Koronavirus je nastavio da evoluira, postajao sve zarazniji i sve više je izbjegavao imunološki sistem. Te promjene ostavile su posljedice.

Na primjer, kako je omikron mutirao, imunokompromitovani pacijenti su ostali bez pomoći ključnih terapija kao što su dugoročno aktivna antitela u “evusheldu“. Postojeće mRNK vakcine su takođe morale da budui ažurirana kako bi se ljudi zaštitili od virusa koji trenutno kruže.

SZO ipak još uvek tvrdi da ne vidi razlog za nova imenovanja.

“Činjenica da mnogo pojedinih podvarijanti nema svoja imena ne znači da su te podvarijante išta manje važne, izjavio je portparol SZO i dodao da “se novo ime daje ako nova podvarijanta ima dovoljno drugačije posljedice na javno zdravlje, što bi zahtijevalo i promjenu reakcije na javnom nivou“.

Lažan osjećaj sigurnosti

Neki naučnici slažu se sa ovom strategijom.

“U redu je da ne dajemo nova grčka imena podvarijantama omikrona“ rekao je Majkl  Vorobej, biolog koji proučava pandemije i evoluciju virusa na Univerzitetu u Arizoni.

On naglašava da postoje dva načina na koja se koronavirus mijenjao tokom vremena. Prvi je kroz cirkulaciju kroz globalnu populaciju. Ta vrsta evolucije događa se sporije i generalno ne izaziva nagle i velike promjene.

Drugi način je kada virusi hronično zaraze ljude sa oštećenim imunološkim sistemom. Jedan pacijent u Hjustonu testiran je u oktobru, a pronađeno je da je zaražen verzijom varijante delta koja u svom genomu ima 17 mutacija, objašnjava Vorobej.

On dodaje da ovi virusi imaju potencijal da stvore novu varijantu na nivou omikrona i kaže da mu je u redu da postojeće varijante ne dobiju naziv “pi“ dokle god se to ne dogodi.

Ali drugi misle da bi promjena strategije mogla da navede na pogrešne zaključke.

“Podvarijante omikrona značajno se razlikuju jedna od druge. Ne možemo reći da je sve to omikron. Virus je značajno evoluirao“, kaže Bet Korber, specijalista u nacionalnom laboratoriju Los Alamos.

Korber dodaje da čak i kada se omikron tek pojavio, imao je dva “roditelja”, BA.1 i BA.2.

Svaki od njih nastavio je da evoluira za sebe, tako da su naučnici unutar varijante omikron otkrili više od 650 podvarijanti.

“SZO je prestao da ih imenuje, pa ljudi dobijaju lažan osjećaj sigurnosti“, upozorava Korber.

Konstantno korišćenje naziva omikron može da zvuči kao da se virus više ne mijenja, “ali istina je da se značajno mijenja“.

Korber naglašava da je prisustvovala javnim predavanjima gdje su “veoma dobri ljekari“ izjavljivali da se “virus više ne mijenja“. Dodali su da“„već duže od godinu dana postoji samo omikron, ne morate se više o tome brinuti“.

U potrazi za boljom komunikacijom

Evolucijski biolog Rajan Gregori kaže da smo bez novih grčkih imena izgubili sposobnost jednostavnog komuniciranja kada su u pitanju informacija o virusu.

Naučna imena za podvarijante kao BQ1.1 vrlo su precizna, kaže on, ali nisu praktična.

“Nedostaje nam obično ime“, dodao je Gregori.

Postalo je toliko frustrirajuće raspravljati o podvarijantama, čak i za naučnike, pa je Gregori odlučio da da  nadimak podvarijanti XBB1.5. Nazvao ga je kraken, po mitološkom morskom čudovištu. Ime se zadržalo.

On nije prvi koji je pokušao nešto slično. Pre krakena, korisnici društvenih mreža podvarijantu BA.2.75 nazvali su Kentaur. I to je bio hit.

Gregori objašnjava da su se imena zadržala u javnosti jer su imala svoju svrhu, a ljudi su napokon imali način da raspravljaju o virusu, tome kako se on mijenja i kako bi to na njih moglo da utiče.

Ali tako “divlji“ naziv nije savršeno rješenje, jer ne postoji standard. Spomenite riječ “kraken“ nekome ko nije na Tviteru i oni neće pojma imati o čemu pričate.

“Najradije bih da nam ni ne trebaju imena jer bi to značilo da nema konstantne evolucije tolikog broja podvarijanti koje moramo da posmatramo. To bi bilo najbolje“, kaže Gregori.

Ali drugo najbolje rješenje bio bi formalni sastav naziva koji bi se koristio samo za komunikaciju kako bi javnost imala pravovremene informacije, dodaje on.

“Naravno, to ne bi služilo za dizanje panike, već da ljudi budu informisani i da se ne pogube u pretjereno tehničkim terminima“, objasnio je Gregori.