Parlamentarna većina, koju čine Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, kao i partije koje su sa njima u koaliciji, proglasila je 29. decembra predsjednika Demosa Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore.

Međutim, nakon prvog sastanka predstavnika skupštinske većine, 4. januara, Lekić je saopštio da nove vlade neće biti.

"Rekao sam da će vlada biti ozbiljna ili je neće biti. Neće je biti, a ko je bio ozbiljan neka građani protumače", rekao je Lekić nakon sastanka na kojem je trebalo da bude dogovoren sastav nove vlade i datum održavanja sjednice Skupštine na kojoj bi bila izabrana. Iako neke partije i dalje smatraju da je moguće da do dogovora o lekićevoj Vladi ipak dođe, sve su prilike da od toga neće biti ništa. Zato se sve češće govori o mogućoj rekonstrukciji jer skupštinska većina ne može da postigne dogovor o skraćenju mandata Skupštini, a to, očigledno ne žele GP URA i Socijalistička narodna partija.

Kakav će dalji razvoj događaja biti u velikoj mjeri zavisi i od rezultata predsjedničkih izbora i procjene sadašnje skupštinske većine da li su oni bili uspjeh ili neuspjeh, odnosno kako se ti rezultati mogu reflektovati na parlamentarne izbore.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je sve moguće, pa i rekonstrukcija Vlade, i da ovu godinu treba iskoristiti za ozbiljne promjene sistema.

"Moguće je i da se dođe do dogovora o rekonstrukciji. Upravo će predsjednički izbori determinisati dalje poteze. Rezultat tih izbora može da bude zamajac za dogovor unutar parlamentarne većine oko Vlade ili za skraćenje mandata Skupštini. U ovom trenutku ne vidim da parlamentarna većina ima potrebu da sebi krati mandat", rekao je Damjanović za A plus TV.

On je iznio zanimljiva razmišljanja o redosljedu daljih političkih događaja u Crnoj Gori.

"Teško je reći kako će sve događati, ali valja razmisliti o nekim činjenicama. Imamo predsjedničke izbore zakazane za 19. mart i skoro sasvim izvjesno drugi krug izbora 2. aprila. Slijedi tranzicioni period do 20. maja, kada sadašnji predsjednik, najvjerovatnije, treba da preda dužnost novoizabranom predsjedniku. Nakon toga dolazi do konsolidacije nekih institucija, jer nije u pitanju samo Ustavni sud, nego i tužilaštvo, Sudski savjet itd., a u javnosti se sve češće pominje jesen kao neki horizont vanrednih parlamentarnih izbora. Treba pogledati i malo dalje, odnosno predlažem da se razmisli o daljim političkim potezima. Imamo li mi popis koji smo zakonom definisali od 1. do 15. novembra? Treba da znamo da se nekoliko mjeseci prije i poslije popisa, odnosno izbora, ta dva događaja ne smiju sudarati. To su i preporuke Evropske komisije. Možda će oni koji su čvrsto tražili popis ipak razmisliti da li će tražiti vanredne izbore na jesen. Sve to onda ide u 2024. godinu, gdje mu je i mjesto", zaključio je Damjanović.

Jedan od onih koji se odavno zalaže za opstanak sadašnje vlade, pa i za njenu rekonstrukciju, jeste Vladimir Pavićević, savjetnik potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, koji je za "Dan" potvrdio da je rekonstrukcija moguća opcija.

"Pobjednici iz 2020. godine treba da imaju zajedničkog kandidata na izborima za predsjednika države zato što će taj kandidat već u prvom krugu ubjedljivo da pobijedi Milovog kandidata. Uporedo sa kampanjom za predsjedničke izbore, mandatar Lekić treba da pozove na nastavak razgovora o formiranju nove vlade. Ako se formira nova vlada, to je u redu, a ako se ne dogovori formiranje nove vlade, onda treba rekonstruisati ovu Abazovićevu i Jokovićevu vladu", smatra Pavićević.

On ističe da rekonstrukcija znači da će u Vladi svoje predstavnike ubuduće imati Demokratski front i koalicija "Mir je naša nacija".

"Takva vlada će biti još snažnija i efikasnija i u tom slučaju bi ovaj skupštinski saziv mogao da radi do kraja mandata 2024. godine", zaključio je Pavićević.

Da li Lekić vraća mandat?

Sada je otvoreno pitanje da li će i treba li Miodrag Lekić da vrati mandat Skupštini. Najavljivan je izbor nove vlade do 20. januara, ali je taj rok istekao. Nakon toga su mnogi kao opciju vidjeli vanredne parlamentarne izbore, koji su, izgleda, sve dalji.

Vlada Dritana Abazovića funkcioniše u tehničkom mandatu od avgusta prošle godine, kada je izgubila povjerenje u Skupštini nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Parlamentarnu većinu čine stranke koje su na izborima 2020. godine osvojile većinu i poslije tri decenije poslale Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista u opoziciju.

Prva Vlada nakon tih izbora, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, trajala je 14 mjeseci, a Abazovićeva je već nakon tri mjeseca izgubila povjerenje, ali je potpuno neizvjesno koliko će još trajati.