Prema ocjeni opozicije, presedan je što vlada u tehničkom mandatu donosi odluku o održavanju popisa, i time sebi produžava rad, kako kažu, mimo volje naroda, ali i parlamenta.

Iakose vanredni parlamentarni izbori već duže vrijeme navode kao jedini izlaz iz aktuelne političke krize, nakon Vladine odluke o održavanju popisa od 1. do 15. novembra izvjesno je da poslije izbora predsjednika ove godine nećemo više izlaziti na birališta, kažu u vlasti.

"Sve ukazuje na to da izgleda da neće biti vanrednih parlamentarnih izbora, jer ne vjerujem da će se popis odlagati, jer je to već precizirano zakonski", kazala je Branka Bošnjak iz PzP-a.

"To znači da na ljeto i na jesen neće biti parlamentarnih izbora i drago mi je da će se desiti jedan takav popis", rekao je Dragan Ivanović iz SNP-a.

Da je Crnoj Gori neophodan popis s čijim će se rezultatima uskladiti sve buduće javne politike, smatraju i u opoziciji. Za njih je, međutim, sporan momenat u kojem se donosi odluka o održavanju popisa.

"Sve se radi da ne dođe do parlamentarnih izbora, nastavlja se sa zloupotrebom sistema vlasti i rekao bi da je ovo prvorazredni skandal", smatra Andrija Nikolić iz DPS-a.

"Partije koje čine Vladu, SNP i URA, takve političke snage, koje ne mogu učestvovati na predsjedničkim izborima, a danas žele smisliti način kako još godinu i nešto mimo volje parlamenta i volje građana zloupotrebljavaju pozicije na kojima se nalaze mimo Ustava i zakona", ocijenio je Bojan Zeković iz SDP-a.

I upravo zbog toga u opoziciji smatraju da odluke o ovom važnom pitanju ne može da donosi vlada u tehničkom mandatu. Iako ne spore da nije uobičajeno da vlada kojoj je uskraćeno povjerenje odlučuje o popisu, navode ipak da nema zakonskih ograničenja koja bi im to osporavala.

"U suštini nemamo pravnoformalne mogućnosti da im ne dozvolimo da to rade. Drugo je s moralnog aspektata vlada kojoj je izglasano nepovjerenje može da radi, ali naši pravni popisi im dozvoljavaju da rade sve kao da su u punom mandatu", dodala je Bošnjak.

"Mislim da je nezabilježen primjer u svijetu, čak i u manje demokratskim ili ne demokratskim državama da vlada, koja je izgubila povjerenje parlamenta, donosi odluku o popisu i najavljuje ga u godini koja se pretpostavlja da će biti izborna godina. Presedan demokratski", dodao je Nikolić.

Posljednji popis stanovništva, koji se obično realizuje svakih deset godina, održan je 2011. godine. A novi, koji je trebalo da se završi 2021. godine odgođen je zbog pandemije koronavirusa i prethodne promjene državne administracije.