Srbija, kako ističe, u kontinuitetu za protekle tri decenije pokazuje visok stepen zainteresovanosti za sva dešavanja u Crnoj Gori, pa tako i za izborne procese, i tu se već iskristalisalo koji su igrači na političkoj sceni u službi Beograda, tako da suštinski, smatra, neće biti neke razlike.

Đuričković podsjeća da je na izborima koji su se dešavali od 30-og avgusta 2020. godine, uključujući i te parlametarne izbore, bilo evidentno da je logistika Republike Srbije bila involvirana u izborne procese u svim gradovima.

- Za očekivati je da će se to desiti i ovog puta, mada postoji mogućnost da će, nakon dvije godine bezuspješne tranzicije vlasti i urušavanja svih institucija u Crnoj Gori, međunarodna zajednica izvršiti neku vrstu pritiska da se Beograd ne miješa - navodi Đuričković.

Dodaje da smatra da je to jako teško postići, jer je naročito za protekle dvije godine, režim Aleksandra Vučića uspio da uspostavi ozbiljnu infrastrukturu u Crnoj Gori, dijelom kroz vjersku instituciju, odnosno Crkvu Srbije, a dijelom kroz partije koje su mu tradicionalno naklonjene poput DF-a, Demokrata i, kako kaže, novih proizvoda URE i Evrope sad.

- Ako imamo stav međunarodne zajednice da su Demokratski front i SPC ruske ekspoziture, te ako imamo činjenicu da je Crna Gora NATO članica, partnerska obaveza svih zemalja članica je da pruže logistiku i da se Crna Gora, njena nezavisnost i institucije, ili bar ono što je ostalo od toga, sačuvaju - zaključuje Đuričković.

Biserko: Crna Gora u raspolućenom stanju

Srbija nikad nije iskreno prihvatila nezavisnost Crne Gore i temeljno radi na njenom podrivanju, pa tako i figure koje oblikuju javno mnjenje u Srbiji očekuju da će Crna Gora izabrati nekog ko njima odgovara, ocijenila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

Ističe da je Rusija pod pritiskom, ali da ima destruktvni potencijal koji će koristiti gdje god bude mogla.

- Naročito 2015./16. godine kad je bio isceniran puč, kada je Crna Gora primljena u NATO. To je vrlo važna činjenica za ono što će se dešavati ubuduće u Crnoj Gori. Litije su bile neka vrsta regresivne revolucije koja nije na vreme bila prepoznata od strane zapadne zajednice. To je bila jedna emotivno složena situacija, nisu svi bila za Srpsku pravoslavnu crkvu i Amfilohija, ali njen značaj je sada mnogo umanjen nakon smrti Amfilohija koji je bio snažna figura, koji je imao veliki ugled u crnogorskom društvu. Mogao je tim inžinjeringom na kojem je bio angažovan godinama prosto da izdejstvuje onakve rezultate - smatra Biserko.

Navodi da se na Balkanu sumnjalo od početka rata u Ukrajini da je moguć drugi front naročito kada je riječ od Crnoj Gori, Srbiji i Republici Srpskoj.

- Kad je počeo taj rat, u jednom slučaju je izgledalo da će Republika Srpska proglasiti nezavisnost koju bi odmah priznala Rusija, ali je to krenulo drugim putem. Srbija je zainteresovana kad čitate naše medije i kada slušate predstavnike naše akademske zajednice i crkve. Oni i dalje misle da će Crna Gora na ovim izborima izabrati nekog ko njima odgovara. Međutim, Crna Gora je u jednom raspolućenom, turbulentnom stanju koje je očigledno podstaknuto svim ovim događanjima a koje i međunarodna zapadna zajednica mislim da prepoznaje - kaže Biserko.

Objašnjava da je prioritet međunarodne zajednice, u ovom momentu, fokusiran prije svega na bezbjednosno pitanje, pošto je rat u Ukrajini temeljno promijenio evropski bezbjedonosni kontekst.

- I u tom smislu njihov je fokus na Beogradu, na Kosovu i potiskivanju Rusije sa Zapadnog Balkana. Ako to uspeju, to znači i da su svi susedi bezbedni, odnosno da se na neki drugačiji način očekuje da stvari krenu svojim putem - kazala je Biserko.

U ovom momentu, dodaje, susjedi su zabrinuti jer jeste fokus na Begradu.

- To je narativ Amerikanaca koji su najvažniji faktor u ovoj situaciji na Balkanu i Evropi i, rekla bih, deluje podilazeći prema Srbiji, ali mislim da je to jedna varka - objašnjava Biserko.

Poručuje da bi poruke susjedima trebale biti mnogo jasnije, nekako ohrabrujuće.

- U svakom slučaju oni imaju jedan vruć krompir koji sad nekako treba neutralisati. Čuli smo juče ruskog ambasadora koji je rekao da status Kosova treba da se oduži dok se ne završi rat u Ukrajini. Oni očigledno čekaju neka rešenja poput Dejtonskog sporazuma u Ukrajini, a ko zna šta i kakva rešenja na Kosovu. Neka trgovina u svakom slučaju, ali i to je sad prvi put jasan stav Moskve u vezi sa francusko-njemačko-američkim predlogom, koji je sada na stolu i oko kojeg se Vučić muči da li će ga prihvatiti. Sada ulazimo u jedan proces gde ćemo videti kako će te strane da deluju na unutrašnju situaciju u Srbiji - navodi Biserko.

Papović: Srbija vjekovima ima strategiju "pokoriti ili pripojiti Crnu Goru"

Srbija je za predstojeće predsjedničke izbore u Crnoj Gori zainteresovana u skladu sa parolom “Bitka za Nikšić”, odnosno bitka za bilo koje izbore ovdje, bez obzira na kom nivou i za koje funkcije, istakao je istoričar i poslanik DPS-a Dragutin Papović.

Papović smatra da se tu radi o viševjekovnoj strategiji Srbije prema Crnoj Gori.

- Od Načertanija do danas to je strategija ‘pokoriti ili pripojiti Crnu Goru’. Ono što se mijenja je taktika. Od 2006. Crna Gora je nezavisna, međunarodno priznata država i tu je činjenicu teško promijeniti u tom kontekstu. Ali, ono što može, ili što Srbija smatra da može, jeste da, preko partija i političkih subjekata zauzme vlast, od državnih institucija napravi produžene institucije vlasti iz Beograda, te napravi Crnu Goru svojim vazalom - ističe Papović.

To je, kako kaže, bila strategija na parlamentarnim i lokalnim izborima, a to će, ocjenjuje, biti strategija i na predstojećim predsjedničkim izborima.

- Ima tu nekoliko mehanizama koji su vrlo efikasni u sprovođenju ciljeva. Prije svega, u Crnoj Gori postoji nekoliko političkih subjekata, predvođenih DF-om, koji su ekspozitura režima u Beogradu. Zatim je tu SPC, koja pod okriljem vjerskog djelovanja neometano sprovodi političku strategiju, i imamo medijski sektor, gdje je nekoliko veoma uticajnih medija sa nacionlnom frekvencijom u stvari ekspozitura medija iz Srbije - objašnjava istoričar.

Papović upozorava da u skladu sa tim idu i finansijski tokovi, što znači da Srbija ima nekoliko jakih mehanizama uz pomoć kojih ne da će se miješati, nego, kako ocjenjuje, već se umiješala u predstojeće predsjedničke izbore.

- Namjera je da na tu poziciju dovedu kandidata koji bi u suštini sprovodio ono što je politika Vlade Srbije - navodi Papović.

Naglašava da se pri tom, i interesi Rusije u potpunosti poklapaju sa interesima Srbije, te da je podrška iz Srbije pojačana.

- Tako da na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori možemo govoriti o kandidatu režima u Moskvi i Beogradu, a to je kandidat Demokratskog fronta - ističe Papović, prenosi Pobjeda.