Evropski statistički zavod, Eurostat, očekuje da će Crna Gora popis stanovništva sprovesti u skladu sa svim međunarodnim i standardima EU.

Iz Eurostata su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, rekli da zakonodavstvo EU ne pominje izbore, ali isto tako ne uključuje pitanja etničke pripadnosti, vjere i jezika.

Podsjećaju da Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) preporučuje da se vrijeme popisa ne preklapa s velikim političkim događajima, kao što su državne ili lokalne izborne kampanje.

”U njihovim preporukama se ne pominje da se popis stanovništva ne održi iste godine kad i izbori”, navode u odgovoru iz Eurostata.

Vlada je na sjednici prošle sedmice odlučila da se popis stanovništva održi od 1. do 15. novembra, a shodno Zakonu o popisu koji je u Skupštini usvojen krajem prošle godine.

Iz Monstata su najavili da će kampanja o predstojećem popisu početi prije ljeta, što znači da je malo vjerovatno da, ako budu poštovane međunarodne preporuke, ove godine budu vanredni parlamentarni izbori.

Premijer Dritan Abazović u petak je rekao da Crna Gora na kraju 2023. godine mora imati statističke podatke na osnovu kojih će kreirati javne politike. “To je naša obaveza, ona nije vezana za izbore”, kazao je Abazović novinarima u Skupštini.

Redovni desetogodišnji popis stanovništva je trebalo da bude održan 2021, ali je odložen zbog koronavirusa.

Građani će na popisu odgovarati na pitanja o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku, ako to žele.

”Popisno zakonodavstvo EU ne uključuje pitanja etničke pripadnosti, vjere i jezika. Svaka država članica odlučuje hoće li prikupljati takve podatke tokom popisa. UNECE preporučuje da se nacionalne odluke o prikupljanju podataka o ovim osjetljivim i sporednim popisnim temama temelje na inkluzivnim javnim konsultacijama i načelu slobodnog samoizjašnjavanja. Očekujemo da će popis stanovništva u Crnoj Gori biti sproveden u skladu sa svim EU i međunarodnim standardima”, rekli su iz Eurostata.

Posljednji popis u Crnoj Gori je održan 2011. godine, kada se 45 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a kao Srbi skoro 29 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo se 8,65 odsto, Albanci 4,91 odsto, Muslimani 3,31 odsto i kao Hrvati 0,97 odsto.