DIK nije u subotu utvrdila kandidaturu Spajića za predsjednika Crne Gore.

U postupku odlučivanja DIK o kandidaturama za Predsjednika Crne Gore ima dosta spornih stvari kako u ustavu tako i u zakonima a posebno u načinu pribavljanja ocjene "dokaza" i odlučivanju DIKa, napisao je Blažić na Fejsbuku.

 Naime, podsjetio je, Ustav članom 96 stav 2 jasno propisuje samo materijalno pravna uslova za kandidatuturu gradjana za Predsjedničke izbore i to 1. državljanstvo CG i 2. prebivalište 10 godina u poslednjih 15 godina i ni jedan više uslov.

"Pri tome ustavotvorac nije dispozitivnom normom dao ovlašćenje zakonodavcu da uredjuje dodatne uslove već je propisao dostavljanje potrebne dokumentacije kandidatu u vidu javnih isprava. Pri tome ustav ne propisuje kao uslov "samo" crnogorsko državljanstvo što znači da neko može imati i drugo državljanstvo i da ono nije ustavna smetnja za kandidaturu. Drugo je pitanje zakona o državljanstvu i mogućnosti da se oduzme CG državljanstvo onome ko ima i drugo državljanstvo, ali je to poseban upravni postupak koji vodi MUP", istakao je Blažić.

Neko je, napominje, državljanin sve dok se izvršnim (konačnim) rješenjem minstarstva ne oduzme CG državljanstvo.

" Cenzus Prebivališta kandidata u CG je nužno od 10 godina u poslednjih 15 godina , što znači da može neko da ima prebivaliste u CG od 2008. do 2019. a da od 2019. nema prebivaliste u CG, ali ispunjava uslov za kandidaturu !!! Poseban sistemski problem je partijska struktura DIK što je potpuno neustavno jer je DIK državni a ne partijski organ , samim tim se otvara pitanje konflikta interese i nužnosti izuzeća članova komisije iz "partija" da odlučiju o kandidatima svoje i drugih konkurentskih partija na izborima", nagalašava Blažić.

 Komisija je, smatra on,  morala da odlučuje o dokazima i činjnicama, koje su dostavljene shodno Zakonu i koji su na pravnoj snazi u trenutku odlučivanja , a to su javne isprave kao dokazna sredstva , a ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi i kako bi trebalo oduzimati državljanstvo zbog zakonske zabrane dvojnog državljanstva ili eventualne zabrane dvojnog prebivališta, jer su to posebni upravni postupci koji vodi resorna ministarstva a koji nemaju veze sa izbornim postupkom, osim što odluka ministarstva može u nekim situacijama uticati na odluku o kandidaturi u izbornom postupku.

"Posebna je priča prerkoračenje ovlašćenja DIK da traži podatke od inostranih oragana jer se zna kako se i kome pruža međunarodna pravna pomoć a naročito kada se činjenice o kandidaturi utvrđuju dominantno na osnovu izdatih javnih isprava organa vlasti !Posebno će biti važno vidjeti obrazloženje DIK o odbijanju kandidature i koje ustavne i zakonske odredbe su bile povrijeđene da se kandidatura odbije", zaključio je Blažić.