"Odluke koje donosi većina u komisiji jasno pokazuju da ona ima za cilj da određuje krajnji rezultat izbora", kazala je zamjenica izvršnog direktora CDT -a Biljana Papović.

Kako kaže, "umjesto da konzistentno i nepristrasno sprovodi zakonske procedure politička većina u DIK -u je odabrala da u ad hoc procedurama, smišljenim za jednokratnu političku upotrebu, pribavlja podatke od stranih država o potencijalnih kandidatima na način da traži samo one podatke koji idu na štetu jednom kandidatu i da dokumenta objavljena na društvenim mrežama i/ili u medijima prihvati kao pravnu činjenicu, a da ona nije prethodno utvrđena u postupku pred nadležnim državnim organima naše države".

"Ovim je izašla iz svojih zakonskih okvira i nedvosmisleno demonstrirala pristrasnost i selektivnost", navodi se u saopštenju CDT -a.

Papović ističe da su više puta pozivali Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), da pokrene postupke protiv svih kandidata za koje postoji i najmanja sumnja da nelegalno posjeduju državljanstvo Srbije ili bilo koje druge države.

"Takođe smo, veoma oštro, osudili obmanjivanje javnosti od strane potencijalnih predsjedničkih kandidata i pokušaj da se lažima i obmanama izbjegne moguća odgovornost i striktna primjena zakona", kazala je Papović.

Naglašava da striktna primjena zakona znači da se u odgovarajućim procedurama moraju, utvrditi sve činjenice i na osnovu toga o svakom kandidatu pojedinačno donijeti odluka.

Papović dodaje da medijski navodi mogu biti "dobra inicijalna informacija za uzbunjivanje javnosti i nadležnih institucija u slučaju bilo kakvih zloupotreba ali nipošto ne smiju niti uzeti kao krajnja činjenica, tj. osnova za postupanje bez adekvatnog postupka i provjere".

Tvrdi i da je jedina institucija koja može voditi postupke i donijeti odluke o eventualnom oduzimanju prebivališta i državljanstva i aktivnog i pasivnog biračkog prava, jeste MUP, koji to mora uraditi u urgentnom roku.

"DIK mora, samo i jedino, svoje odluke donositi na osnovu dokumenata pribavljenih od crnogorskih državnih organa", istakla je Papović.

Kako kaže, kodeksom dobrih praksi u izbornim stvarima Venecijanske komisije propisano je da pojedinac može biti lišen prava da bira i da bude biran samo pod uslovima kao što su, "lišavanje predviđeno zakonom, poštovanje principa proporcionalnosti i lišavanje mora biti zasnovano na mentalnoj nesposobnosti ili krivičnoj osudi za teško krivično djelo".

Papović dodaje i da uslovi za lišavanje prava kandidovanja na izborima mogu biti manje strogi nego za lišavanje prava glasa, jer je u pitanju obavljanje javne funkcije i legitimno je odbaciti kandidature osoba čije bi djelovanje na takvoj funkciji narušilo javni interes.

"Međutim, i tada razlozi moraju biti utvrđeni u Ustavu ili zakonu", tvrdi Papović.

"DIK je, nakon izlaska iz zakonskih okvira djelovanja i sprovođenja međunarodnih istraga, sumnjivim kanalima komunikacije sa stranim državama, uvođenja institucija stranih država u naš izborni proces, pokretanja postupaka protiv birača koji nijesu bili kandidati, nakon selektivnog pristupa i provjera jednih ali ne i svih kandidata, dvoličnog ponašanja vezano za zaštitu ličnih podataka, napravio do sada neviđene presedane u ponašanju institucije koja sprovodi izbore", kazala je Papović.

Zato smatra da je DIK postao učesnik u izbornom procesu.

"Kako odgovor dušebrižnim članovima DIK koji su svoj stav agrumentovali situacijom koja se može desiti ako Spajić (zanimljivo ne i Mandić) bude izabran za predsjednika i u pokrenutom postupku izgubi crnogorsko državljanstvo poručujemo - ozbiljne institucije ne "rješavaju" hipotetičke situacije već primjenjuju Ustav, zakone i međunarodne standarde", kazala je ona.

"Tako se u demokratijama rješavaju teška pitanja. Zakonito, etično i u dobroj namjeri. Za razliku od ovoga što svakodnevno živimo i što je daleko od demokratije", zaključuje se u saopštenju.