Za mještane pljevaljskog sela Vidre krađa šume odavno nije novost. Već godinama traže da se nađu kradljivci koji pustoše brdo Gosteč.

Jagoš Ćirović mještanin sela Vidre kaže da se ovde dešava da pojedinci imaju koristi.

"Neko ko je blizak rukovodstvu dobija po povlašćenim uslovima neke stvari, ali tu nijesu krivi ni šumari nego sami vrh Uprave za šume. To treba preispitati da se smanji sječa da bi mi mogli da se posalužimo, jer mi kao mještani nemamo 10 metara drva da odsiječemo", kaže Ćirović.

Krađu šume možete prijaviti Upravi za inspekcijske poslove na broj 080 555 555 ili Upravi za upravljanje šumama. Osim što reaguju na prijave, lugar, odnosno čuvar šuma često registruje nelegalnu sječu nakon čega on obavještava nadležne.

"Mi narednog dana formiramo komisiju koja detaljno broji panjeve i na osnovu toga zaključujemo o kojoj količini sječe se radi. Možemo u kubik da dokažemo o kolikoj krađi je riječ. Kad utvrdimo prečnik panjeva postoji formula i dobijamo kubaturu posječenog stabla", kaže Igor Vojinović rukovodilac PJ Pljevlja.

No, kada se već krađa dogodi šteta je napravljena u nepovrat kaže pomoćnik direktora Uprave za inspekcijske poslove. Ono što zabrinjava jesu čuvari šume koji zažmure na krađe.

"Lugar kome se na terenu nađe neprijavljena sječa šume, nije radio svoj posao, biva kažnjen prekršajnim nalogom 300 eura, ako ga plati u roku od osam dana to je 200 eura i on ostaje na poslu. To je nešto što je bilo prihvatljivo u ranijem periodu i nova uprava pokreće prekršajne postupke", kazao je Darko Rašović v.d. pomoćnik direktora UIP-a.

Zato je neophodno, kaže Rašović, mijenjati zakone i pooštriti kaznenu politiku. Ljudi koji čuvaju šume trebalo bi da su prva linija odbrane koje kontroliše svega osam inspektora.

"Ovo je Crna Gora i neko nekome pogleda kroz prste, tu je i dokazni postupak. Imamo primjera da radnici Uprave imaju operativu mašinsku i da izvode radove, to je možda teško dokazivo, ali ko vodi upravu mora da ima te podatke", kaže Rašović.

RTCG