Ukrajinski ambasador naglašava da je ruski rat protiv Ukrajine zapravo počeo prije devet godina, 20. februara 2014. godine. Ipak, kaže da je, bez sumnje, najteža godina za cijeli period nezavisnosti Ukrajine bila prošla.

"Ruski agresor nije uspio da slomi Ukrajince svojim terorističkim raketnim napadima na civilnu infrastrukturu, Ukrajina nije bila 'zamrznuta' ove zime. Moral ukrajinske vojske je i dalje visok, jer je odbrana rodne zemlje najveća motivacija. Mi nemamo alternativu oružanom otporu do potpunog oslobođenja svih ukrajinskih teritorija koje su privremeno okupirane od strane neprijatelja, borićemo se toliko dugo koliko je potrebno", kaže Gerasimenko za Portal Javnog servisa.

Foto: Reuters

Poručuje da Ukrajinci nijesu izabrali ratni put, već da su više od svih zainteresovani za mir.

"Ipak, ne možemo da se odreknemo svojih teritorija i da se pomirimo sa totalnim rušenjem međunarodnog prava od strane Rusije. Nećemo prihvatiti mir po bilo koju cijenu. Srećom, naši strani partneri su potpuno svjesni da se, s obzirom na imperijalne apetite Moskve, pitanje odbijanja ruske oružane agresije i obnavljanja teritorijalnog integriteta Ukrajine direktno tiče budućnosti bezbjednosne arhitekture cijelog evropskog kontinenta", dodaje ambasador.

Protekla godine, kako kaže, ukrajinski narod je samo očvrsnula i učinila jačim i tvrdoglavijim.

"Svi napori Moskve da potčini Ukrajinu u praksi imaju suprotan efekat, a takođe i veoma skupo koštaju Rusiju: gubici ruske vojske u poginulim tek od 24. februara prošle godine već su premašili 140 hiljada, od 17. februara 2023. neprijatelj je izgubio 3.298 tenkova, 6.520 borbenih oklopnih vozila, 2.322 artiljerijska sistema, 298 aviona, 287 helikoptera i 18 brodova i čamaca", saopštio je Gerasimenko.

Na pitanje o značaju pomoći koju Ukrajina dobija od drugih zemalja, uključujući Crnu Goru, ambasador kaže:

"Dobijanje vojno-tehničke pomoći tokom prošle godine omogućilo je Ukrajini da izvede niz uspješnih ofanzivnih operacija, uključujući oslobađanje Harkovske oblasti i Hersona. Ukrajinski vojnici su pokazali da mogu brzo i pouzdano da savladaju najsavremenije vrste naoružanja. Ali, i bez teških oklopnih vozila od strane saveznika u ranim fazama invazije u punom obimu Oružane snage Ukrajine su uspjele da pobijede u bitkama za Kijev, Černihiv i Sumi. Za dalje uspješne akcije Oružanih snaga Ukrajine u cilju oslobađanja teritorija naše zemlje koje su privremeno okupirane od strane neprijatelja, važno je održavati dovoljne količine i dinamiku isporuke naoružanja od partnera (prije svega modernih oklopnih vozila) i oprema protivvazdušne/protivraketne odbrane."

Crna Gora je za Ukrajinu izdvojila vojno-tehničku pomoć u ukupnom iznosu od 10 miliona eura, što je 11 odsto ukupnog budžeta za odbranu. I pored ograničenog potencijala Crne Gore, Gerasimenko ocjenjuje da je riječ o značajnoj količini pomoći, koja je odigrala značajnu ulogu u odbrani Ukrajine od oružane agresije.

"Ukrajinski narod neće zaboraviti ovaj prijateljski gest. Štaviše, narod Crne Gore, s obzirom na svoju slavnu istoriju viševjekovne tvrdoglave borbe protiv raznih jačih osvajača, odlično razumije situaciju u kojoj se sada nalaze Ukrajinci. Kako je pisao veliki Njegoš: 'Neka bude borba neprestana, neka bude što biti ne može'", navodi on.

Zapadni Balkan: Crna Gora primila najviše raseljenih Ukrajinaca

Oko osam miliona Ukrajinaca, prvenstveno žena i djece, bilo je primorano da napusti svoje domove i utočište nađe u inostranstvu. Sagovornik Portala očekuje da međunarodne organizacije, prije svega Ujedinjene nacije (UN), posvete više pažnje deportacijama Ukrajinaca sa okupiranih teritorija, a naročito da da fokus stave na prisilna premještanja i usvajanje ukrajinske djece.

Ambasador ističe da je upravo Crna Gora primila najveći broj raseljenih Ukrajinaca među svim zemljama Zapadnog Balkana. Prema posljednjim podacima UNHCR-a, za privremenu zaštitu u Crnoj Gori se prijavilo 8.014 Ukrajinaca, od kojih ju je već dobilo 7.576 osoba. Međutim, Gerasimenko ukazuje da je stvarni broj državljana Ukrajine na teritoriji Crne Gore mnogo veći.

"Poređenja radi, do 24. februara 2022. godine u Crnoj Gori je zvanično bilo 2,5 hiljada Ukrajinaca. To ukazuje da se Ukrajincima prilično ugodno u vašoj prijateljskoj zemlji. Ne najmanje zbog jezičke i kulturne sličnosti naših naroda. Vlada Crne Gore je 15. februara odlučila da produži program privremene zaštite za Ukrajince za još godinu dana – mi cijenimo ovako važan korak i izražavamo zahvalnost. Međutim, ne može se reći da je život ukrajinskih državljana, koji su u Crnoj Gori našli utočište od ruske oružane agresije, bezoblačan i idiličan. Nažalost, u posljednje vrijeme primjećujemo brojne incidente od strane lokalnih proruskih aktivista, koji izazivaju zabrinutost za bezbjednost Ukrajinaca na primorju. Očigledno, ovo je povezano sa aktiviranjem ruskih specijalnih službi na pozadini približavanja od 24. februara sa ciljem diskreditovanja Ukrajine i stvaranja antiukrajinskih provokacija", ocjenjuje on.

Poručuje i da ambasada pomno prati razvoj situacije i ulaže sve napore da zaštiti Ukrajince u Crnoj Gori.

"Pitajte kako da pomognete Ukrajini što brže"

Na pitanje o projekcijama daljih dešavanja, ambasador Ukrajine u Crnoj Gori ocjenjuje da nema naznaka da je rukovodstvo Kremlja zainteresovano za mir i prekid nasilja.

"Uprkos svim porazima koje su okupatorske ruske trupe pretrpjele u protekloj godini, naš protivnik ni na koji način nije odustao od svog strateškog cilja da uništi državu Ukrajinu i sruši ukrajinski narod. Kao što znate, rusko rukovodstvo otvoreno negira ukrajinski identitet. Rusija trenutno nije zainteresovana za mirovne pregovore, želeći samo taktičku pauzu da obnovi vojni potencijal i akumulira resurse za novi, još jači napad na Ukrajinu. Sa druge strane, Ukrajina ima jasnu i pravednu viziju okončanja rata, izraženu u Formuli mira predsjednika Volodimira Zelenskog. Evropski partneri su već izrazili spremnost da sa nama sarađuju na putu implementacije ove inicijative", kaže Gerasimenko za Portal RTCG.

Očigledno, dodaje on, 2023. godina će donijeti novo oslobođenje ukrajinskih teritorija.

"Ne pitajte koliko dugo će trajati rat. Pitajte kako da pomognete Ukrajini što brže", poručuje ambasador.

Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori je, poručuju, uključena u niz događaja posvećenih tužnom datumu – godišnjici početka oružane invazije. Međutim, neće se svi događaji odvijati u jednom danu.

"Prije svega, riječ je o maršu podrške Ukrajini 24. februara – na ovaj način mi, među ostalim, želimo da izrazimo zahvalnost crnogorskim partnerima na solidarnosti sa ukrajinskim narodom. Za 2. mart planirana je tematska konferencija u 'Evropskoj kući' zajedno sa Misijom EU u Crnoj Gori. U fazi izrade je još nekoliko važnih događaja, koji će biti najavljeni kasnije", zaključuje Gerasimenko.