- Ovaj sveobuhvatni dokument, koji je rezultat posvećenog rada Ministarstva evropskih poslova i članova pregovaračke strukture koji su na dokumentu radili prethodnih mjeseci, pruža detaljan pregled obaveza i dinamike njihove realizacije, ali i predstavlja efikasan mehanizam za praćenje sprovođenja reformi, posebno u dijelu usklađivanja domaćih propisa sa pravnom tekovinom EU, ali i planiranja administrativnih kapaciteta neophodnih za efikasno i kvalitetno ispunjavanje zadataka na evropskom putu, kazala je Žižić, prenosi portal RTCG.

Ona je istakla da se, prilikom izrade dokumenta vodilo računa o kompatibilnosti sa programom rada Vlade, preporukama EK iz posljednjeg Izvještaja za Crnu Goru, kao i obavezama koje vode ispunjavanju završnih mjerila za pregovaračka poglavlja.

- Dvogodišnjim Nacrtom programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji planirano je oko 534 obaveza, od čega 109 u strateškom i 425 u dijelu zakonodavnog okvira. U 2023. smo planirali utvrđivanje 308 zakona, a u 2024. godini 117 zakona. Kada je riječ o strateškom dijelu, u 2023. je predviđeno usvajanje 90 strategija, a u 2024. godini 19, kazala je Žižić.

Dodala je da je, prema pristiglim podacima, u dijelu administrativnih kapaciteta, planirano 884 zapošljavanja za period od dvije godine, a od toga 493 u 2023, a 391 u 2024.

Kako je pojasnila, najviše obaveza u strategijskom dijelu, planirano je u u poglavljima 23 - Pravosuđe i temeljna prava; 20 - Preduzetništvo i industrijska politika; 28 - Zaštita potrošača i zdravlja. Kad je riječ o zakonodavnom dijelu, najveći broj zakona i podzakonskih akata je planiran u poglavljima 1 - Sloboda kretanja robe; 14 - Saobraćajna politika; i 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor.

Skup, na kojem su učestvovali članovi pregovaračke strukture predstavnici nevladinih organizacija, je bio prilika za razmjenu mišljenja, odnosno konsultacije u cilju što kvalitetnije finalizacije ovog strateškog dokumenta.

Predstavnici civilnog sektora, imali su pitanja i komentare u vezi sa planiranim obavezama u poglavljima 6. Privredno pravo, gdje su predstavnici strukovnog udruženja ukazali na važnost većeg stepena uključenosti struke u oblast računovođstva i revizije; u poglavlju 26. Obrazovanje i kultura, u dijelu Predloga zakona o visokom obrazovanju i izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju; kao i u okviru poglavlja 19. Socijalna politika i zapošljavanje, u pogledu primjene promocije jednakosti osoba s invaliditetom, donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i funkcionisanja Savjeta za prava osoba sa invaliditetom.

Razmijenjena su mišljenja i iznijete sugestije u pravcu unapređenja politika u oblasti zanatstva u poglavlju 3. Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, gdje su predstavnici civilnog sektora ukazali na potrebu unapređenja položaja zanatlija i dodatnu promociju zanatstva, kao i na potrebu za osnivanjem komore medicinskih sestara i babica.

Na skupu su razmatrane i obaveze iz poglavlja 10. Informatičko društvo i mediji; i 23. Pravosuđe i temeljna prava, u dijelu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i Zakona o lustraciji, kao i o utvrđivanju seta medijskih zakona i medijske strategije.

Učesnici okruglog stola su razgovarali i o radu pregovaračke strukture i saglasili se o potrebi za unapređenjem rada radnih grupa i većim učešćem zainteresovanih strukovnih i nevladinih udruženja u izradi zakonskih i strategijskih dokumenata.

Ocijenjeno je da su konsultacije dobra prilika da se, kroz dijalog, zajednički dođe do kvalitetnog strateškog dokumenta, zaključuje se u saopštenju Vlade.