Ukazao je i da niko od ljudi koji su se pominjali kao potencijalni kandidati DPS-a nema podršku i prepoznatljivost u biračkom tijelu kao što je ima Đukanović.

“Moramo biti svjesni činjenice da se vlast promijenila na parlamentarnim i lokalnim izborima i da od 2020. godine imamo drugačiju konstelaciju političkih snaga u Crnoj Gori, te da će rezultati ovih izbora najsnažnije uticati na DPS interno, ali i njihovo dalje djelovanje na političkoj sceni Crne Gore, jer će biti pokazatelj jačine partije u biračkom tijelu nakon 2020. godine i test za naredni izborni ciklus“, istakao je Pejović.

Kandidaturu na predsjedničkim izborima predao je i zamjenik predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović.

Pejović smatra da se on nalazi u nezahvalnoj poziciji nakon kompromitacije lidera Pokreta Milojka Spajića koji je iznosio neistine i pokušao da manipuliše javnim mnjenjem u Crnoj Gori.

“Sada je na njemu sav teret da održi biračko tijelo i da potencijalno mobilizuje nove birače. Vjerujem da je izborom Milatovića smanjena mogućnost značajnijeg negativnog uticaja na opredijeljenost birača, jer je svojim stavom i reagovanjem pokazao da ima drugačiji pristup od Spajića, jer nije želio relativizovati njegovo ponašenje, već se izviniti građanima koji se s pravom osjećaju obmanutim“, kazao je Pejović.

Ocijenio je i da će Milatović, imajući u vidu fokusirane kampanje Pokreta „Evropa sad“, uspjeti fokus da prebaci van problema koji su nastali zbog Spajićevih poteza.

Komentarišući kandidaturu lidera Demokrata Alekse Bečića na predsjedničkim izborima, Pejović je kazao da je važno sagledati izborne rezultate koje je ova stranka ostvarila u prethodnom periodu.

“S obzirom na to da su Demokrate značajno lošije prošle na lokalnim izborima koji su se održali u više od polovine opština Crne Gore, teško je očekivati toliki rast podrške ovoj partiji, odnosno njihovom predsjedničkom kandidatu u ovom izbornom ciklusu do mjere da bi bio opredjeljenje dovoljnog broja birača da Bečića kandiduju za drugi krug predsjedničkih izbora“, istakao je Pejović.

Ukazao je i da će podrška bilo kom kandidatu partija koje su tvorile parlamentarnu većinu nakon izbora 2020. godine, u drugom krugu predsjedničkih izbora zavisiti isključivo od političkih interesa, zbog čega, rekao je, ne bi bilo iznenađenje da kandidat koji prođe - ne dobije podršku određenih političkih partija.

Ocijenio je da će u slučaju drugog kruga podrška najupitnija biti kandidatu Demokratskog fronta Andriji Mandiću.

“Podrška partija parlamentarne većine iz 2020. godine je u slučaju ovoj kandidata najupitnija, jer podrška Mandiću ne bi bila shvaćena i prihvaćena kao podrška predsjedničkom kandidatu, već i opredjeljenje tih partija za ono za što se DF zalaže godinama unazad, a što je nevidljivo u ovoj kampanji“, kategoričan je Pejović.

Osvrnuo se i na početak kampanje Demokratskog fronta i ukazao da retorika koja se koristi pokazuje poznato lice Andriju Mandića, ali u neprepoznatljivom obličju – koji nije blizak njihovom biračkom tijelu i njihovoj koaliciji.

“Pitanje kako će na ovakav pristup reagovati njihovi glasači, ali i koji je kapacitet mobilizacije novog biračkog tijela, pamteći Mandića i Demokratski front u izdanju različitom u odnosu na ovakvu kampanju. Svakako, imajući u vidu rast podrške koju je ova partija ostvarila u posljednjem izbornom ciklusu na lokalnom nivou ne bih isključio mogućnost da Mandić bude kandidat koji će ostvariti dovoljnu podršku za drugi krug predsjedničkih izbora“, zaključio je Pejović.

Interes Srbije i Rusije je izazivanje dodatne nestabilnosti u Crnoj Gori

Pejović je istakao i da djelovanje drugih zemalja na izborni proces govori o nedovoljnoj odlučnosti političkih subjekata da se prekine sa takvom praksom i izgrade autonomne, efikasne i profesionalne institucije.

“Djelovanje Srbije i Rusije je vrlo strateški osmišljeno posebno u kontekstu regionalnih dešavanja i geopolitičkih kretanja. Svjedoci smo pokušajima, ali i izvođenjima različitih nezakonitih radnji u prethodnih izbornim ciklusima koji su doprinosili boljim rezultatima partijama čija idelogija i djelovanje je blisko ovim državama. Njihov interes je jačanje svog uticaja u Crnoj Gori, ali i regionu, te izazivanje dodatne nestabilnosti u Crnoj Gori koje podriva evropski put Crne Gore i njenu samostalnost“, naglasio je Pejović.

Posebno zabrinjava, dodao je, što ovoga puta imamo i miješanje druge države koje su inicirale crnogorske institucije.

“Odluka Državne izborne komisije da se obrati Republičkoj izbornoj komisiji Srbije predstavlja par excellence primjer miješanja druge države u izborni proces na inicijativu crnogorskih organa uprkos jasnim pravnim propisima i nadležnostima Ministarstva unutrašnjih poslova u vezi sa ovim pitanjem“, kazao je.

Osvrnuo se i na uticaj Srpske pravoslavne crkve i ukazao da se zbog priznanje predstavnika parlamentarne većine od 2020. godine da je uspjeh na izborima ostvaren zbog njihove podrške, koje smo mnogo puta čuli, stiče utisak da je politička uloga SPC normalizovana.

“Pitanje da li će SPC djelovati otvoreno i u ovom izbornom ciklusu se više i ne postavlja, jer komentarisanje i činjenje njenih predstavnika u vezi sa političkim prilikama, stavovima i odlukama u Crnoj Gori samo dodatno doprinosi percipiranju SPC-a kao političkog aktera. Da njen uticaj nije nimalo zanemarljiv na opredijeljenost birača, dokazuju nam prethodni izborni ciklusi, što je poražavajuće za jednu građansku i sekularnu državu“, poručio je Pejović.