Skupština Crne Gore izabrala je juče troje, od četvoro nedostajućih, sudija Ustavnog suda. Izbor novih sudija, Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić podržalo je više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije.

Konsenzus je postignut još ranije nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice, pa čak i prijetnji da će proces pristupanja Crne Gore EU biti zaustavljen. Mandat sudijama Ustavnog suda traje 12 godina.

Kako je za Portal RTCG istakao Milan Antonijević, pravnik i aktivista za ljudska prava, rano je govoriti o održivosti rješenja kome se pribjeglo prilikom izbora sudija Ustavnog suda, gdje se, barem u javnosti, pravi politički balans između sudija.

"No, mora se dati ocjena da je dobro da se funkcionisanje Ustavnog suda konačno omogućilo izborom troje sudija. Nedavno je i prilikom ocjene Državne izborne komisije, Ustavni sud mogao biti tijelo koje bi odlučivalo o predsjedničkim kandidaturama, da su kandidati podnijeli žalbu na odluke DIK-a o ograničavanju prava. Da je žalbe bilo, tu bi Crna Gora bila u nezavidnoj situaciji. Naime, predsjednički kandidati su mogli i od Savjeta Evrope, tj. Evropskog suda za ljudska prava tražiti privremenu mjeru obustave izbornog procesa jer do glasanja i izbora sudija Ustavnog suda, Crna Gora nije imala efikasan pravni lijek za kršenje izbornih prava, to jest, prava građana Crne Gore ne samo da biraju, već i da budu birani, odnosno da budu kandidati, pa i na predsjedničkim izborima", poručio je Antonijević.

Navodi da kada pogledate Ustav i zakon i obaveze Crne Gore u pregovaračkom poglavlju 23 u pregovirima sa EU, dugoročno ovo stanje nije održivo, jer politizuje i odveć politizovan pravni život u Crnoj Gori. Napominje kako je pravni sistem upravo politizacijom i sitnim političkim interesima usporio sve procese EU integracija.

"Pravna sigurnost nije sigurnost u to kako će koji od sudija glasati u politički osjetljivim predmetima i tu je neophodno vratiti struku, vjeru u znanje sudija Ustavnog suda i njihovu nepristranstost, nezavisnost i integritet. Na novoizabranima je, kao i na sudijama koje su ovaj izbor sačekali u sastavu Ustavnog suda da dokažu nezavisnost i da od sebe otklone auru politike. Ne treba zaboraviti da je razrješenje predsjednika Crne Gore po Ustavu u njihovim rukama, i to mogu učiniti kada Ustavni sud ocijeni da je predsjednik prekršio Ustav", naglasio je Antonijević. 

On je pomenuo i tri razloga za razrješenje sudija Ustavnog suda i njih uvijek treba pratiti. To su, rekao je, ako je sudija Ustavnog suda osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije ili javno ispoljava svoja politička uvjerenja.

"Na javnosti je da prati ovaj treći razlog, a na tužilaštvu i sudovima da se staraju da se istraži ukoliko sudije vrše krivična djela, bilo svojim djelovanjem, bilo na neki drugi način, vodeći računa o razlozima za njihovo izuzimanje od krivične odgovornosti, inuniteta koji im Ustav garantuje", kaže Antonijević.

Ustavni sud je u blokadi još od septembra prošle godine, a na čekanju je oko 3.000 žalbi. Očekuje se da sud odlučuje ubrzo i o inicijativi parlamenta da se ocijeni je li predsjednik države povrijedio Ustav. 

Kako je rekao koordinator Građanske alijanse Milan Radović, konačno možemo kazati da Ustavni sud više nije u blokadi, makar formalno.

"To svakako predstavlja iskorak naprijed ali dolazimo u rizik da zbog partijske trgovine i neizglasavanja sva četiri kandidata i u ovom sastavu ipak sudije ne budu u prilici da donose odluke jer možemo imati situaciju da glasanje bude 3:3. Zbog toga smo od početka apelovali na izbor četvoro sudija kako bi izbjegli situaciju da sud ne donese odluku", rekao je Radović za Portal RTCG. 

Prema njegovom sudu, svakako ovo je prvi uslov ali da bi govorili o Ustavnom sudu kao efikasnom pravnom lijeku mora se pristupiti sistemskom jačanju ove institucije, što podrazumijeva i jačanje kadrovskih kapaciteta i ekonomsku nezavisnost.

"Žao nam je što nije izabran i četvrti kandidat posebno jer je bio pripadnik manje brojnog naroda. U prethodno vrijeme je dovođen u pitanje kvalitet sudija koje su izabrane i način na koji su izabrani međutim, njihov rad će biti pod budnim okom javnosti u narednom periodu", poručuje Radović. 

Iako je, kao i ostalo troje sudija bio predložen od skupštinskog Ustavnog odbora, kandidat za sudiju Faruk Resulbegović nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu. Najveća opoziciona Demokratska partija socijalista bila je uzdržana, kao i Bošnjačka stranka.

Zakon o Ustavnom sudu previđa da su predlagači dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda. 

Po mišljenju Marije Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode, nažalost, svjedoci smo da su se sudije birale po principu partijskih simpatizera.

"Na šta ukazuje i način i mukotrpan put njihovog izbora. Dobro je što konačno imamo funkcionalnost institucije kao što je Ustavni sud, ali svakako da nije dobro što danas nemamo izbor četvrtog sudije Ustavnog suda", navela je Popović Kalezić za Portal RTCG.

Ona smatra da je u susret predsjedničkim a onda i parlamentarnim izborima nužno bilo da postoji mogućnost odlučivanja.

"Kako će sada ići odlučivanje u brojnim slučajevima, ostaje da vidimo, u nadi da u zakonskom roku dobijemo i četvrtog sudiju", zaključila je sagovornica RTCG-a.