Bulatoviću pretresli auto i stan ali motiv nejasan
Mladen Bulatović foto: Privatna arhiva

Bulatoviću pretresli auto i stan ali motiv nejasan

Policija nije pronašla pismo ili druge dokaze koji bi otkrili zašto je Mladen Bulatović aktivirao bombu u zgradi suda i tom prilikom usmrtio sebe i ranio još petoro ljudi

Pregledajući snimke nadzornih kamera, policija je rekonstruisala kretanje Mladena Bulatovića (40) prije nego je u petak, oko 11.35 sati, opasan bombom ušao u zgradu podgoričkog Osnovnog suda i tužilaštva i aktivirao je.

Izvor “Vijesti” iz istrage kaže da su utvrdili i gdje je taj Podgoričanin parkirao automobil i da su ga pretresli kako bi provjerili da li je, eventualno, ostavio pismo koje bi otkrilo njegov motiv da ručnu bombu aktivira u zgradi koja u to vrijeme, svakodnevno, vrvi od ljudi.

Pismo, ali ni druge dokaze koji bi im pomogli, nijesu pronašli u vozilu, kao ni u kući u predgrađu Podgorice, u kojoj je živio Bulatović.

Izvor “Vijesti” navodi da su forenzičari, tokom uviđaja u zgradi suda i tužilaštva, izuzeli brojne tragove zločina:

”Na licu mjesta pronađene su i izuzete kuglice od bombe koje su se nakon detonacije rasprskale, zatim djelovi mobilnog telefona pokojnog Bulatovića, djelovi njegove garderobe i osigurač bombe u džepu. Takođe, u Kliničkom centru je izuzeta garderoba povrijeđenih”.

Isti sagovornik objašnjava da je u istrazi tragedije u kojoj je Bulatović aktiviranjem bombe ubio sebe i ranio još petoro ljudi, saslušano više svjedoka:

”Izjave su uzete od dvije njemu bliske osobe i pet očevidaca događaja”.

Bulatović, koji je više puta osuđivan, u petak je oko 11.35 sati, sa ručnom bombom M75, najvjerovatnije zakačenom za pojas, ušetao u zgradu Osnovnog i Prekršajnog suda i Osnovnog tužilaštva u Podgorici. Nekoliko sekundi kasnije, čim je prošao ulaznu stranu vrata i napravio korak ka izlazu, odjeknula je detonacija.

Njegovo beživotno tijelo istražitelji su pronašli na tom mjestu, a eksplozija mu je raznijela grudni koš i predio stomaka.

U eksploziji je teško povrijeđena i Marija Radulović (42), koja je operisana odmah nakon prijema u Klinički centar.

Među povrijeđenima je i advokat Branimir Vukčević (44).

Prema podacima “Vijesti”, ljekari Urgentnog centra zbrinuli su i Zdenku Ivanović (57), Katarinu Jović Martinović, Predraga Vlahovića (58), Ljiljanu Martinović (48), Martinu Šuškavčević (57) i Ivanu Ljumović (40).

Petoro njih ima fizičke povrede, a zbog stresa, pomoć je u Urgentnom centru potražilo njih četvoro.

Sagovornik “Vijesti” objasnio je da su se svi oni u trenutku eksplozije nalazili u holu, između ulaznih vrata i sudske pisarnice.

Tragedija je pored niza problema koji decenijama nagrizaju pravosuđe, otvorila ponovo i višegodišnje pitanje neadekvatnog i nedovoljnog obezbjeđenja zgrada u kojima su smješteni sudovi i tužilaštva.

Više od dvije decenije nakon tragedije u Sudu za prekršaje u Podgorici, kada je u novembru 2002. godine Rajko Stajović u hodniku suda usmrtio Miomira Ćetkovića i teško ranio Smiljanu Jovićević, pokrenula se priča o načinu obezbjeđenja zgrada u kojima su sjedišta sudova i tužilaštava, ali do danas gotovo da se ništa nije promijenilo.

Za dvije decenije osmišljen je samo plan formiranja Službi obezbjeđenja sudova i tužilaštava, što je u međuvremenu zakonski uobličeno Zakonom o sudovima i Sudskom savjetu, kao i Zakonom o državnom tužilaštvu, ali te službe unutar pravosuđa nikada nijesu zaživjele.

Većinu sjedišta sudova i tužilaštava obezbjeđuju službenici Uprave policije, ali je to decenijama rađeno na neadekvatan način i bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava - detektora metala, na loše uređenim pozicijama unutar hramova pravde.

Uprava policije je još 2013. godine namjeravala da povuče policiju iz zgrada sudova i tužilaštava kada je došlo do izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, jer im to više nije bila izričita zakonska obaveza, a Ministarstvo pravde imalo je plan da angažuje privatne agencije za obezbjeđenje.

Premijer Dritan Abazović juče je, sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, u KC obišao povrijeđene u napadu bombom.

Iz njegovog kabineta saopšteno je da su se sastali sa direktoricom te zdravstvene ustanove dr Ljiljanom Radulović, medicinskim direktorom doc. dr Zoranom Terzićem, hirurgom i članom Odbora direktora dr Marinkom Paunovićem i direktorom klinike za ortopediju dr Goranom Pešićem, koji su ih informisali da su svi pacijenti stabilnog zdravstvenog stanja i van životne opasnosti.

Nakon obilaska povrijeđenih, Abazović je najavio da će na vanrednoj sjednici Vlade i sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost otvoriti pitanje bezbjednosti, kako bi se u saradnji sa institucijama sistema, a na predlog sudstva i tužilaštva, pronašao model za jačanje ukupne bezbjednosti institucija i građana.

Borivoje Đukanović: Zgrada bila obezbijeđena dok sam bio na čelu suda

Nekadašnji predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, sada advokat Borivoje Ðukanović, odgovarajući “Vijestima”, rekao je da je zgrada tog suda, kada je on bio na njegovom čelu, bila obezbijeđena iako nisu imali rendgen vrata.

“Netačno je, kako pojedinci, a i mediji paušalno navode da nije nikada bilo obezbijeđeno. Za predsjednika Osnovnog suda u Podgorici izabran sam 1995. godine, i odmah sam, zbog sveukupnog ambijenta devedesetih godina, znajući koliko je važno da svi koji uđu u tu zgradu budu bezbjedni, naložio da se obezbjeđenje postavi na ulaznim vratima, odmah nakon stepenica koje vode do suda. Zaposlenim u obezbjeđenju po hitnom postupku nabavljeni su ručni rendgen aparati. Tako je ostalo do 1999. godine, kada sam i završio mandat”.

Ðukanović je dodao da ne želi da prebacuje krivicu za tragediju ni na kog personalno, ali da problem nije toliko komplikovano riješiti.

”Kontrola na ulazu mora biti stroža i u toj i u svim pravosudnim institucijama. Tragedije poput ove upravo nas na to podsjećaju”, prenose Vijesti.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.