Iako je mandatar od 29. decembra, Lekić ima rok do 16. marta da parlamentu predloži sastav nove vlade, jer je rok od 90 dana skraćen završnim odredbama Izmjena Zakona o predsjedniku prema kojima rok za sastav vlade traje od usvajanja izmjena spornog akta.

PRIORITET

Mandat Lekiću povjerila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović nakon što je Đukanović saopštio da ne želi da učestvuje u implementaciji neustavnog zakona.

– Ako uzmemo u obzir taj stav predsjednika, koji je, računam, saopštio nakon konsultacija sa pravnim savjetnicima, nije logično očekivati da će pribjeći njegovoj primjeni u tom dijelu. Mislim da bi to bilo neprincipijelno od strane predsjednika, a, svakako, ne bi bilo ni dobro, jer bi mogao proizvesti nove posljedice. Izmjene Zakona o predsjedniku su, po mom mišljenju, neustavne i primjene u tom dijelu bi takođe bile neustavne – istakao je Radulović.

Odmah po izboru sudija Ustavnog suda, Centar za demokratsku tranziciju predao je inicijativu za ocjenu ustavnosti ovog akta, a Radulović očekuje da će odlučivanje u tom predmetu biti prioritet u radu te institucije.

– Ako Ustavni sud donese odluku o neustavnosti, a ja se nadam da hoće, taj zakon se ne bi mogao više primjenjivati i on bi prestao da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore – kazao je Radulović.

U tom slučaju, dodao je, ne bi se mogla ni raspuštiti Skupština po odredbama tog zakona koji predviđa i tu mogućnost.

– Ali, naravno, skraćenje mandata Skupštini uvijek je moguće, kao i do sada, što je bilo i možda trebalo da se desi, shodno Ustavu, odlukom većine poslanika – pojasnio je Radulović.

Ukazao je i da odluke koje su do sada donijete na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku ne proizvode posljedice koje se ne bi mogle otkloniti, ali i naglasio da ne bi bilo dobro da se dalje postupa po odredbama tog akta.

– Jeste gospodin Lekić postao mandatar po tim neustavnim izmjenama Zakona, ali ne bi bilo dobro da se dalje vlada izabere. On bi bio neustavan premijer i vlada bi bila neustavna. Zbog toga je važno da Ustavni sud taj predmet prioritetno razmotri i donese odluku i prije nego što isteknu ovi rokovi koji se tiču sastavljanja vlade – kategoričan je Radulović.

Međutim, advokatica Marijana Laković-Drašković upozorila je da Ustavni sud ima propisane procedure kada odlučuje o inicijativama za ocjenu ustavnosti i da zbog toga nije realno očekivati da o inicijativi za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku odluči za desetak dana.

PROCEDURE

– Ustavni sud ima propisane procedure koje podrazumijevaju da akt kojim se postupak pokreće, odnosno inicijativu, dostavlja na odgovor, odnosno mišljenje donosiocu osporenog akta – u konkretnom slučaju, kada su u pitanju izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, Skupštini Crne Gore sa rokom dostavljanja odgovora koji ne može biti kraći od 15 dana. Obično, Ustavni sud daje rok od 30 dana za dostavljanje odgovora. Koliko je meni poznato, Ustavni sud još uvijek nije dostavio Skupštini akt na odgovor, tako da je nerealno očekivati da donese odluku za desetak dana – pojasnila je Laković-Drašković.

Pobjeda je juče pitala Službu za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore da li je Ustavni sud dostavio akt na mišljenje i, ako jeste, kakav stav su poslali, ali odgovor do zaključenja broja nijesmo dobili.

Laković-Drašković je ukazala i da će odluka Ustavnog suda o neustavnosti, odnosno nezakonitosti propisa, imati pravno dejstvo za ubuduće – „pro futuro“.

– To jest od dana objavljivanja odluke u Službenom listu Crne Gore. Važno je pomenuti da Ustavni sud nije ograničen zahtjevom podnosioca kada postupa po prijedlogu ili inicijativi, tako da svoju ocjenu može da proširi i na odredbe bilo kojeg normativnog akta koje podneskom predlagača, odnosno inicijatora nijesu osporene, ukoliko se te odredbe, prema stanovištu Ustavnog suda, nalaze u sistematskoj vezi sa osporenim odredbama i sa njima čine neraskidivu pravnu cjelinu – pojasnila je sagovornica Pobjede.

I ona smatra da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović neće primijeniti odredbe spornog zakona i ukazom raspuštiti Skupštinu.

– Mišljenja sam da predsjednik Crne Gore neće raspuštiti ukazom Skupštinu, tj. neće ući u zonu rizika različitog tumačenja člana 92 Ustava Crne Gore, odnosno kako je i sam izjavio neće primijeniti sporni, po mom mišljenju neustavni Zakon o predsjedniku Crne Gore, po kome je neustavno i izglasan mandatar za sastav Vlade gospodin Lekić – istakla je Laković-Drašković.

Podsjetila je i na ustavne odredbe koje regulišu ko može predložiti skraćenje mandata Skupštini.

– Ustavom Crne Gore propisano je da predsjednik, Vlada ili najmanje 25 poslanika mogu da predlože skraćenje mandata Skupštini. Očekujem da će poslanici predložiti i izglasati većinom glasova svih poslanika skraćenje mandata Skupštini, čime bi se stvorili uslovi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i konačno izbor vlade koja će biti odraz volje građana i građanki Crne Gore – zaključila je Laković-Dašković, prenosi Pobjeda.