„Ova značajna publikacija predstavlja pregled dijela slučajeva iz 2022. godine, koji nedvosmisleno ukazuju na to da stopa mržnje sa kojom se suočavaju LGBTI osobe ne prestaje da bude ozbiljan problem u našem društvu. Podsjećamo da je prošle godine LGBT Forum Progres podnio više od 200 prijava za govor mržnje na društvenim mrežama“, navode u saopštenju.

Kako dodaju, podaci i slučajevi prikazani u ovoj publikaciji iznova potvrđuju i prikazuju neophodnost kontinuiranog rada na jačanju svijesti crnogorskih građana i građanki o razumijevanju koncepta govora mržnje, odnosno razlike između diskriminatornog govora i iskazivanja ličnog mišljenja u javnom prostoru, sa posebnim akcentom na komunikaciju koja se vodi putem interneta.

„Kao jedina organizacija civilnog društva koja se na ovaj način bavi sistematskim monitoringom i prijavljivanjem govora mržnje u našoj državi, iznova ukazujemo na izuzetno ozbiljan problem govora mržnje usmjerenog prema LGBTI osobama u Crnoj Gori i odsustvo adekvatnih mehanizama sistemske zaštite za LGBTI osobe, koje su svakodnevno na meti mržnje, diskriminacije i nasilja“, stoji u saopštenu.

Potrebno je, dodaju, problematizovati činjenicu da se naše prijave procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, te u tom smislu Sud za prekršaje podnosioca prijave smatra oštećenim, a ne cijelu zajednicu. Sličnu praksu je nastavio i Sud za prekršaje u Rožajama i za prekršaje iz čl. 24a st. 4. u vezi st. 1. tač. 4., a sve u vezi čl. 9a Zakona o zabrani diskriminacije, iako je „govor mržnje i svaki oblik izražavanja ideja, svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili i protiv grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva“.

„Dakle, kako govor mržnje iz većine prijava nije usmjeren na jednu osobu već na cijelu zajednicu, ostaje nejasno zbog čega sudovi za prekršaje smatraju podnosioca prijave za oštećenog, a ne cijelu zajednicu. Dodatno, postavlja se pitanje zašto podnosioci prijave Uprave policije opis činjeničnog stanja vežu za okolnosti iz bića prekršajnih djela, odnosno za Zakon o javnom redu i miru i Zakon o prekršajima, a ne za Zakon o zabrani diskriminacije i člana koji se veže za govor mržnje, te se otvara pitanje zašto sudovi ne vraćaju na doradu i prekvalifikaciju takve predmete i da li je cilj presuda stvaranje nepouzdane statistike kakvu danas imamo“, pitaju iz ove organizacije.

Prema njihovim riječima, sudeći po statistici sudova i obradi pravosnažnih presuda, u Crnoj Gori ne postoje govor mržnje i diskriminacija usmjereni protiv LGBTI osoba, što naravno ne nalazi uporište u stvarnosti, već nas navodi na postojanje pogrešne primjene zakonskih odredbi i tumačenja zakona. 

„Imajući sve ovo na umu, potrebno je usmjeriti dodatne napore u pravcu adekvatne edukacije podnosilaca prijava Uprave policije i samih sudija u sudovima za prekršaje, kako bi se osigurala adekvatna zaštita LGBTI osoba i svrsishodna primjena postojećih zakonskih rješenja, koja odgovaraju prekršajnim djelima učinjenim na štetu LGBTI osoba.

Publikacija je kreirana u okviru projekta „Jačanje nacionalnog odgovora na zločine iz mržnje, govor mržnje i diskriminaciju LGBTI osoba“ koji je finansiran od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. Stavovi izraženi u publikaciji su stavovi autora/ki i ne odražavaju stavove Ministarstva“, zaključuje se u saopštenju.