U dijelu izvještaja o Crnoj Gori, Glas Amerike piše da je Stejt kao značajna kršenja ljudskih prava izdvojio “kredibilne izvještaje o navodnoj torturi za koju su odgovorni vladini agenti".

"Ozbiljnim problemima sa nezavisnošću pravosuđa, ozbiljnim restrikcijama slobode izražavanja, uključujući prijetnje nasiljem protiv novinara, o ozbiljnoj korupciji u vladi, izostanku istraga i odgovornosti za rodno nasilje, uključujući porodično ili nasilje intimnih partnera, o krivičnim djelima koja obuhvataju nasilje ili prijetnje nasiljem čija su meta osobe sa invaliditetima i pripadnici nacionalne, rasne ili etničke grupe ili LGBTQ zajednice".

Nekažnjivost je, kako navodi Stejt department, i dalje problem, “a vlada nije uložila mnogo napora da identifikuje, istraži, krivično goni ili kazni zvaničnike koji su kršili ljudska prava”.

Glas Amerike piše da kada je riječ o izbornom procesu i političkom učešću u Crnoj Gori, u izvještaju Stejt departmenta se ocjenjuje da su, uprkos protestima opozicije, izbori generalno smatrali slobodnim i fer.

Pominje se primjer parlamentarnih izbora 2020. godine koje je, kako se podsjeća u izvještaju, misija ODIHR-a ocijenila generalno transparentnim i efikasnim, ali je takođe istakla da je vladajuća partija imala nepropisnu prednost zloupotrebom državnih resursa i dominatnim medijskim prisustvom, što je podrilo kvalitet informacija dostupnih biračima.

Stejt department ocjenjuje da su izbori bili kompetitivni i da su održani u veoma polarizovanoj atmosferi zbog pitanja religije i nacionalnog identiteta.

Stejt department takođe navodi primjer predsjedničkih izbora 2018. godina za koje su posmatrači naveli da su bili mirni, sa manjim nepravilnostima koje nisu uticale na ishod. U izvještaju se ističe da je postojala sloboda formiranje i djelovanja političkih stranaka, ali da su vlade premijera Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, “nastavile prethodnu tradiciju upotrebe državne administracije i državnih kompanija za političko zapošljavanje”.

"Prema nevladinim organizacijama, politički lideri nastavili su da posmatraju zapošljavanje u državnim kompanijama i centralnim i lokalnim vladinim agencijama kao značajni resurs koji bi se mogao iskoristiti za buduće lokalne i nacionalne izbore. Analitičari vjeruju da su se stranke nove vladajuće većine borile oko postavljanja svojih pristalica u tim organizacijama kako bi stekle strukturnu prednost nad opozicijom na budućim izborima", ističe se u izvještaju Stejt departmenta.

Kao značajne probleme kada je riječ o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, Stejt department u svom izvještaju između ostalog navodi kredibilne izvještaje o mučenju za koje su odgovorni vladini agenti.

„Bilo je izvještaja u kojima se navodi da je policija mučila osumnjičene i da je bilo prebijanja u zatvorima i pritvornim centrima širom zemlje. Vlada je krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlašćenja, ali su sudski procesi odlagani. Nevladine organizacije navode da je na dužnosti i dalje nekoliko policajaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, uključujući slučajeve prekomjerne upotrebe sile“, navodi se u izvještaju i dodaje da je nekažnjivost i dalje problem, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima.

Stejt department ocjenjuje i da postoje ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa, uprkos tome što je to garantovano i Ustavom i zakonima. Ističe se da vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da su neke nevladine i međunarodne organizacije i pravni eksperti istakli da su politički pritisak, korupcija i nepotizam uticali na tužioce i sudije.

„Proces imenovanja sudija i tužilaca i dalje je donekle ispolitizovan, iako je Ustavom i zakonima predviđeno da tužilački savjet bira tužioce, a sudski sudije... Stalna odlaganja u popunjavanju ključnih sudskih položaja, uključujući onih u Vrhovnom sudu, ometali su sudsku efikasnost“, naglašava se u izvještaju.

Korupcija je prema mišljenju Stejt departmenta i dalje značajan problem u Crnoj Gori. Podsjeća se da je bilo brojnih medijskih i izvještaja nevladinih organizacija da su i prethodna i aktuelna vlada nastavile korupciju po starom šablonu.

„Korupciju u praksi zapošljavanja zasnovanoj na ličnim odnosima ili političkoj pripadnosti, javnost je smatrala endemskom u vladi i drugdje u javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou, naročito u oblastima zdravstvene zaštite, visokog obrazovanja, u pravosuđu, carinama, političkim stranakama, policiji, oružanim snagama, urbanom planiranju i građevinarstvu“, naglašava Stejt department u svom redovnom izvještaju.

Kada je riječ o slobodi izražavanja, Stejt department ocjenjuje da to podriva rastući trend govora mrženje, verbalne prijetnje i vrijeđanje novinara i građanskih aktivista, te neriješeni napadi na novinare. U medijima, kako je ocijenjeno, izražavan je niz različitih političkih i društvenih stavova, uključujući i kritike na račun vlade. Podsjeća se međutim da su medijski regulatori intervenisali nekoliko puta tokom 2022. godine da bi suzbili reemitovanje programa nekih medija iz Srbije, te ruskih državnih medija.

Stejt department navodi da nije bilo izvještaja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da vladini zvaničnici jesu osuđivali medije koji su kritikovali vladu. Ističe se i da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinosili atmosferi zastrašivanja medija, te da se novinari i dalje suočavaju sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući o korupciji i krijumčarenju.

Stejt department kao ozbiljne probleme kada je riječ o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori navodi i izostanak istraga i odgovornosti za rodno nasilje, te ističe da je porodično nasilje i dalje trajan i ozbiljan problem u svim zajednicama „ koji vlada nije ozbiljno pokušala da riješi. Stejt department se poziva na izvještaje nevladinih organizacija, prema kojim su preživjeli porodičnog nasilja nastavili da se suočavaju sa poteškoćama kada je riječ o procesuiranju njihovih slučajeva u sudskom sistemu čime se, kako je ocijenjeno, promoviše atmosfera nekažnjivosti za one odgovorne za nasilje.

Preživjeli nasilja i počinioci, kako se navodi, često nastavljaju da žive zajedno zbog dugih suđenja, ekonomske zavisnosti, društvenih normi i izostanka alternativnog smještaja. Ocjenjuje se i da je odgovor policije neadekvatan, i da policajci često savjetuju žene da oproste napadačima ili da ne nanesu štetu njihovim izgledima za zapošljavanje.

Crnogorska vlada takođe nije efikasno primjenjivala zakone kojima se od nasilje štite pripadnici rasnih i etničkih manjina, a najranjivije žrtve diskriminacije su Romi, Ašakalije i Egipćani, napominje se u izvještaju.

Dodaje se i da je diskriminacija i maltretiranje preovladavaju kada je riječ o pripadnicima LGBTQ zajednice, a da osobe sa invaliditetom nemaju jednaki pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, javnim zgradama, i saobraćaju kao ostali.