To je saopšteno na panel diskusiji "Upravljanje krizama – Čemu nas je naučio COVID-19?“, koju je organizovaoInstitut alternativa.

Istraživačica javnih politika, Institut alternativa, Dragana Jaćimović, kazala je predstavljajući Nacrt analize “Odgovor Crne Gore na COVID-19” dase Crna Gora u ranim počecima efikasno borila s krizom COVID-19, a da su se vremenom počeli otkrivati sistemski nedostaci.

Podsjetila je da je ključnu ulogu u samom upravljanju epidemijom na početku imalo Nacionalno koordinaciono tijelo odnosno NKT, dok je nakon promjene vlasti, pred kraj 2020, godine tu ulogu preuzeo Savjet za borbu protiv korona virusa.

„Činjenica da su dvije različite vlade bile na vlasti tokom krize COVID-19 u Crnoj Gori, odrazila se na razmjere represivnosti uvedenih mjera i rezultirala različitim pristupima. Građani su u prvom talasu pandemije davali veliku podršku oštrim mjerama, međutim podrška mjerama je, s vremenom, opadala“, rekla je Jaćimović.

Ocijenila je da su selektivna razmjena informacija, nejasna komunikacija mjera, kršenje ljudskih prava i kršenje Ustava doprinijeli negativnom stavu javnosti prema nadležnim tijelima.

„Nedostatak institucionalne proaktivnosti u nadzoru donošenja odluka Vlade bio je očigledan kada su u pitanju Skupština, Ustavni sud i Agencija za zaštitu ličnih podataka, koji nisu zaštitili prava građana Crne Gore“, upozorila je Jaćimović.

Ukazala je kao negativnu praksu u pogledu poštovanja ljudskih prava odluku Vlade da objavi spisak lica kojima je određen obavezna samo izolacija zbog boravka u inostranstvu. „Na kraju smo imali i sudske postupke, gdje je država morala da isplati građanima odštetu zbog objavljivanja ovih podataka“, dodala je Jaćimović.

Govoreći o negativnim praksama u pogledu upravljanja epidemijom, u dijelu koji se ticao suzbijanja širenja lažnih vijesti i dezinformacija, Jaćimović je kazala da je Crna Gora samo u prva dva mjeseca od izbijanja epidemije pokrenula pet krivičnih postupaka zbog izazivanja panike i nereda zbog objava na društvenim mrežama.

„Prema zvaničnim podacima, Crna Gora je na početku pandemije imala 70 respiratora. Do aprila 2020. godine zdravstvene ustanove su dodatno opremljene, nakon čega im je na raspolaganju bio 151 respirator. Bitka za respiratore koja se odvijala na globalnom tržištu nije zaobišla ni Crnu Goru, pa je tako Crna Gora sklapala hitne nabavke bez definisanog roka isporuke, imali smo takođe situaciju da jedan dio nabavljenih respiratora nije bio ispravan za upotrebu“, navela je Jaćimović.

Ukazala je da je na početku epidemije postojala nestašica zaštitnih maski, i to ne samo za građane već i za medicinsko osoblje.

„Manjak zaštitne opreme nije jedino što je bio problem, već i to što je broj medicinskog osoblja bio nedovoljan. Prema podacima Sindikata doktora medicine, tada su bila 42 epidemiologa za cijelu Crnu Goru, te da je kompletnu PCR dijagnostiku radio veoma mali broj ljudi.“, navela je Jaćimović.

Budući da ne postoji objedinjena informacija o ukupnom broju doniranih vakcina, na osnovu onoga što su zvanična saopštenja Vlade, a koja je IA koristio kao izvor, oko 660 000 doza vakcina je donirano Crnoj Gori.

„Kada je riječ o nabavci vakcina, zaštitne opreme i testova na COVID-19, Crna Gora se u početku uglavnom oslanjala na donacije drugih država i organizacija. Kasnije su nabavke ovih sredstava sprovođene kroz netransparentne i dijelom neuspješne postupke javnih nabavki“, navela je Jaćimović.

Kako je dodala, Crna Gora je imala jako dobru saradnju Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kao i Evropskom unijom što se pokazalo kroz zajedničke aktivnosti i projekte koji su se provodili tijekom cijele pandemije.

Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Srđan Pavićevićje podsjetio da je desetak dana od formiranja izvršne vlasti u decembru 2020. godine održana prva sjednica Odbora, na kojoj je održano konsultativno saslušanje tadašnje ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović, a da su nakon toga održane još dvije sjednice Odbora posvećene koronavirusu.

„Lično mislim da je Odbor odradio profesionalan i korektan posao. Mislim da je naš monitoring nad situacijom bio permanentan, očigledan i transparentan“, ocijenio je Pavićević.

Smatra da je, shodno kapacitetima kojima raspolaže, crnogorska medicina korektno odgovorila prvim izazovima kad se pojavio koronavirus.

„Susreli smo se sa svim onim sa čim se sreo svijet, pa i mnoge razvijene zemlje i medicinski sistemi. Sreli smo se sa manjkom strategije, osoblja i potrošnog materijala. Vrlo brzo smo se snašli sa respiratorima“, naveo je Pavićević.

Smatra da je paradoksalna situacija bila što su tokom epidemije koronavirusa u Kliničkom centru bili pacijenti zaraženi koronavirusom, dok se bolnicima sprovodio regularni program.

„Smatram da je bilo dovoljno prostora da se to uradi na drugačiji način, da se obezbijedida kontaminirane zone i inficirani pacijenti budu raspoređeni po bolnicama, a da je Klinički centar Crne Gore trebao da ostane bazična, krovna institucija koja je garant kontirnuiranog života, za ljude koji nisu bolesni od kovida“, rekao je Pavićević.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović,je ukazala da je neposredno pred pandemiju, krajem 2018. godine, globalno tijelo za praćenje pripremljenosti na nivou svijeta, koji je upostavila Svjetska zdravstvena organizacija, napravilo oprocjenu kapaciteta za pripremljenost i zaključilo je da nijedna zemlja u svijetu nije spremna u smislu odgovora na pandemiju.

„Što se tiče Crne Gore, 2019. godine smo u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Ministarstvom zdravlja i svim ostalim sektorima, podržali opsežnu evaluaciju nacionalnih kapaciteta za prevenciju, pripremljenost, spremnost, odgovor i oporavak. Taj izvještaj je pokazao da je nivo kapaciteta po različitim kriterijumima bio na skromnom nivou i da je to bio alarm pred krizu da je neophodno uložiti i preduzeti hitne intervencije kako bi se ojačali kapciteti za zdravstvenu sigurnost“, navela je Brajović.

Kazala je da je Izvještaj Svjetske Banke o dvostrukom šoku ukazao da se drastično i alarmantno smanjuje fiskalni prostor na globalnom nivou za jačanje javno-zdravstevnih kapaciteta za pripremljenost.

„Kao svijet smo u ozbiljnom problemu, jer očigledno nismo naučili lekciju iz pandemije najveće u istoriji trajanja sistema Ujednijenih nacija da je neohodno da se ulaže u zdravstvenu sigurnost, jer ulažući u zdravlje i zdravstvenu sigurnost, mi ulažemo u ekonomiju i međunarodnu sigurnost“, rekla je Brajović.

Prema njenim riječima, trenutno su podaci o koronavirusu na globalnom niovu, u regionu i Crnoj Gori obećavajući i ohrabrujući.

„Mi u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji procijenjujemo da bi ova godina trebalo da bude godina u kojoj ćemo staviti tačku na i“, rekla je Brajović.

„COVID 19 je sa hirurškom preciznošću upro prstom i pokazao na slabe tačke i karike sistema pripremljenosti i odgovora na krizne situacije u Crnoj Gori i širom svijeta“, navela je Brajović.

Tokom diskusije,programska direktorica CAZASA Sanja Šišovićistakla je da se zaboravlja što jeste i šta će biti posljedice COVID-a.

„Istraživanje koje smo radili pokazalo je da je Klinički centar, koji je žila kucavica zdravstvenog sistema obustavio ambulantne preglede. Radili smo brzi upitnik među pacijentima koji je pokazao da 60 odsto njih nikad nije dobilo novi termin, naročito ne u blagovremenom periodu. I kad je u pitanju mentalno zdravlje, mislim da je to kriza koja kuca na sva vrata“, rekla je Šišović.

Doktor Đorđije Krnjević,koji je načelnik Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore,rekao je da je mnogo stvari koje su mogle biti urađene bolje tokom epidemije koronavirusa da je postojalo „više sluha“.

„Nažalost, bili smo u poziciji da su se dešavale burne društvene promjene u Crnoj Gori, nestabilni politički sistem gdje je svako pokušavao da jeftinim trikovima, preko zdravstvenog sistema da sebi doda još koji glas i da se pozicionira na političkoj sceni. To nas je sve skupo koštalo“, kazao je Krnjević.

Ukazao je na tri problema sa kojima se suočavaju u Kliničkom centru Crne Gore – nedostatak prostornih kapaciteta, manjak visokog i srednjeg stručnog medicinskog kadra i anesteziologa.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugošarekao je da je kriza koronavirusa pokazala ranjivosti zdravstvenog sistema, navodeći da se sad treba fokusirati na prostor u zdravstvenom sistemu koji se može unaprijediti.

Panel diskusija je organizovana u okviru regionalnog projekta „Ka pravednim promjenama u okviru međunarodnog upravljanja javnim zdravljem – pandemija COVID-19 i naučene lekcije sa Zapadnog Balkana“ koji finansijski podržava Fond braće Rokfeler.