Vuković navodi da fizička aktivnost djeluje izuzetno blagotvorno, dajući akutne i hronične aspekte koji su povoljni za naše zdravlje.

"Jedna od prednosti fizičke aktivnosti su i smanjenje glukoze, odnosno šećera u krvi, normalizovanje lipidnog statusa, dokazano smanjuje i distolni i sistolni pritisak, tako da nakon fizičke aktivnosti krvni pritisak će za pet milimetara na živinom stubu biti umanjen u narednih 12 sati, što je izuzetno jak stimulans za sve koji imaju probleme sa hipertenzijom", navodi Vuković.

Specijalista fizikalne medicine savjetuje da građani zarad očuvanja svog zdravlja što više promovišu zdrav način života, koji ne podrazumijeva intezivne fizičke vježbe, ni naporan trening u teretani, već umjerenu fizičku aktivnost koja uključuje prevoz biciklom, ili odlazak na posao pješke.

Vuković ističe da je Glavni grad izgradnjom parkova, zelenih površina, biciklističkih staza, iznajmljivanjem trotineta dao maksumum kako bi sugrađani poboljšali kvalitet zdravlja, ali da problem predstavljaju mlađe generacije, koje sve više zanemaruju boravak na svježem vazduhu.

"Jedan od glavnih izazova kako ljekara tako i cjelokupnog društva je kako da mlađe generacije, uzrasta do 17 godina budu fizički aktivnije.Jer, statistike pokazuju da zbog slabog boravka na svježem vazduhu i fizičke neaktivnosti, mladi se često suočavaju sa problemom gojaznosti. Nažalost, taj problem više ne može da rješava društvo već isključivo pojedinac'' navodi dr Vuković.

SZO preporučuje  generacijama od 17 do 65 godina, minumalnu fizičku aktivnost od 150 do 300 minuta, koja podrazumijeva 45 minuta laganog treninga dnevno, brzinom kretanja od tri i po kilometara na dan.

Dr Vuković apeluje na sve sugrađane da daju svoj doprinos za očuvanje zdravlja, jer je naučno dokazano da treningom u prirodi umanjujemo rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa, čak i nekih vrsta kancera, kao što su karcinom dojke i debelog crijeva, a povoljno djeluje na mentalno zdravlje i smanjenje gojaznosti.