- Ratifikacije koje je parlament glasao 20. marta - a koji se odnose na ugovore za realizaciju infrastrukturnih projekata, a o kojima su poslanici raspravljali tokom sjednice na Cetinju, kao i drugo glasanje koje se odnosi na izmjenu i dopunu glasanja o Zakonu o lokalnoj samoupravi, su upućeni aktuelnom predsjedniku države Milu Đukanoviću, ali da on odbija da postupi po njima - kazala je Đurović.

Precizirala je da Đukanović ne vraća niti proglašava zakone koji su mu dostavljeni.

- Imamo definitivnu situaciju blokade sistema i to smatram neprihvatljivim ponašanjem aktuelnog predsjednika - istakla je Đurović.

Dodala je da od novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića, nakon inaguracije, očekuje da će poštovati odluke parlamenta i proglasiti zakone koji su u ovom trenutku na čekanju.

- Smatram to vrlo ozbiljnom situacijom, ali imamo i realnu opasnost da se isto desi i sa zakonima koji se tiču Berlinskog procesa, a koji su juče usvojeni u parlamentu - ocijenila je ona.

Rekla je da, s obzirom na to da su svi posvećeni evropskim integracijama, ne bi bilo dobro da i ovi zakoni ostanu mrtvo slovo na papiru čekajući novoizabranog predsjednika da stupi na dužnost.

Podsjećamo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao je 16. marta ukaz o raspuštanju 27. saziva Skupštine Crne Gore koji je donešen na osnovu člana 92 tačke 3 Ustava Crne Gore.

Pozivajući se na Ustav, Đukanović je tako ostao dosljedan stavu da neće učestvovati u primjeni neustavih izmjena Zakona o predsjedniku.

Naime, akt usvojen voljom „stare“ većine u parlamentu, u članu 7e predviđa da je predsjednik države dužan da donese ukaz o raspuštanju Skupštine, ako ona ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik prvi put predloži mandatara. Lideru Demosa i mandataru Miodragu Lekiću dansa je istekao rok koji je, shodno spornim izmjenama Zakona o predsjedniku, imao da sastavi i parlamentu predstavi novu vladu.

Lekić je za mandatara „konstatovan“ na posljednjem prošlogodišnjem zasijedanju Skupštine, a mandat mu je, na osnovu volje „stare“ parlamentarne većine, povjerila predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

Iako je zvanično bio mandatar od 29. decembra, rok od 90 dana - koji mandatar inače ima da sastavi kabinet - u slučaju Lekića, zahvaljujući završnim odredbama izmjena Zakona o predsjedniku, počeo je da teče od 16. decembra, odnosno od dana usvajanja tog akta.

Na dnevnom redu Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju

Poslanici Skupštine Crne Gore danas raspravljaju o izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, koje su predložili poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), a današnjoj sjednici ne prisustvuju poslanici opozicionih partija.

Poslanik SNP-a Bogdan Božović je kazao da predlažu da se stvore uslovi da bivši radnici KAP-a mogu da ostvare penziju.

- Smatramo da se oni ovim izmjenama dovode u isti položaj sa radnicima koji su ovo pravo ostvarili u prethodnom periodu - kazao je Božovič.

Poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović kazao je da podaci govore da je sistem neodrživ, naročito kada je u pitanju odnos zaposlenih i penzionera, ali i broj angažovanih u javnoj administraciji.

- Ovo je katastrofa i rezultat tridesetogodišnje politike, ali i nedovoljne reformske politike prethodne i sadašnje Vlade - ocijenio je Radulović.

Izvor M portal