Sudski savjet je tada utvrdio da sve sutkinje koje su napunile 64 godine treba da se penzionišu, a Upravni sud je kasnije tu odluku ocijenio diskriminatorskom.

Ustavnost na čekanju

Pobjedi iz Ustavnog suda nije odgovoreno na pitanja da li će se i kada razmatrati ustavnost tih članova, s obzirom na to da sada već imaju dovoljan broj sudija koji bi mogli donijeti ocjenu.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu, morali bi odluku donijeti u roku od 45 dana, jer su u ovom slučaju predlog podnijeli i sudovi, uključujući i Upravni sud, u dva navrata. 

Ustavni sud, koji je do septembra prošle godine imao kapacitet da donosi odluke jer je imao četvoro sudija, prije nego što je sudija Miodrag Iličković penzionisan, nije glasao.

Taj pokušaj u aprilu prošle godine je propao jer je od četvoro sudija jedan bio protiv. Odlučivanje je odloženo, a ova tačka dnevnog reda nikada više nije došla na red.

Urgencija

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović se tim povodom obratila 30. marta predsjedniku Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću, urgencijom da, kao predsjednik suda, obezbijedi hitno odlučivanje.

- Ovo tim prije što su se izborom četiri sudije Ustavnog suda otklonile smetnje zbog kojih na IV sjednici 5. aprila 2022. godine predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu većinu – napisala je Vujanović u dopisu.

Sudski savjet je u septembru 2020. godine podnio Ustavnom sudu predlog za ocjenjivanje ustavnosti čl.17 st.1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Naredne godine u avgustu 2021, jedanaest sudija podnijelo je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti čl.17 st.1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jer ih je prije toga isti taj Sudski savjet koji je tražio ocjenu ustavnosti – poslao u penziju.

U martu 2022. godine, Upravni sud Crne Gore podnosi dva predloga za ocjenu ustavnosti čl.17 st.1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Mjesec dana kasnije, u aprilu, ocjena ustavnosti nije donešena jer nije dobila propisanu većinu.

Povod za tužbe

Mnoge od tužbi, kako je ranije Pobjeda pisala, datiraju od prije godinu i po, odnosno pokrenute su odmah nakon tadašnje odluke Sudskog savjeta koji je 3. avgusta 2021. godine odlučio da prestaje funkcija za preko dvadeset sudija.

Ova kontradiktorna odluka je dovela do različitih tumačenja u javnosti, a sudije koje su pokrenule postupak osporavanja odluka Savjeta smatraju da su pogrešnim tumačenjem Ustava narušena njihova prava, posebno ustavna odredba o stalnosti sudske funkcije, dok im je predugim trajanjem postupka onemogućeno da ostvare zaštitu po osnovu prava na rad. Posebno, s obzirom na to da i ukoliko dobiju presudu u svoju korist, odnosno bude poništena odluka Sudskog savjeta, na posao mogu biti vraćeni koji mjesec prije nego što i po sili zakona budu u obavezi da – odu u penziju.

To se i dogodilo. Sutkinje koje su vraćene na posao imaju svega par mjeseci do, sada već penzionisanja po sili zakona, odnosno kada napune 66 godina, a sve su izgubile više od godinu i po čekajući da se procesi pred Upravnim i Vrhovnim sudom završe.

Kao što je to bio slučaj sutkinje Svetlane Vujanović, koja se izborila za to da je u pravu, ali je vraćena na posao tri mjeseca prije odlaska u penziju.

I sutkinji Osnovnog suda sa Cetinja Vesni Pavišić je u februaru uručena presuda kojom se poništava odluka Sudskog savjeta da joj zbog navršene 64 godine života, prestaje sudska funkcija. Nije, u međuvremenu, prihvatila da se penzioniše, ili „radi nešto drugo“, već je istrajala na tužbi.

- Poslije godinu i po dobila sam satisfakciju jer sam na sudu dokazala da mi je mimo zakonskih i ustavnih odredbi Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije. I pored svega, ostaje osjećaj gorčine, zbog spore pravde i činjenice da smo u zenitu karijere, odlukom koja je imala domet prećutnog reizbora starijih kolega, faktički sklonjeni s posla – rekla je Pavišić.

Templejt

Upravni sud je krajem decembra donio dvije različite presude koje se odnose na dvije različite pravne situacije, odnosno osnova koja je Sudski savjet naveo u obrazloženjima svojih odluka o prestanku sudijskih funkcija.

U jednom slučaju je odluka Savjeta poništena, a u drugom potvrđena. Te presude su, shodno odluci Upravnog suda, bile „templejt“ za odlučivanje u preostalim neriješenim predmetima.

Sutkinja Vujanović je vraćena na posao jer je utvrđeno da je tumačenje Zakona o PIO po članu 17 stav 1 diskriminatorsko.

Međutim, prilikom odlučivanja u slučaju sutkinje Dragice Kovačević Upravni sud je odlučio drugačije. U njenom slučaju se radilo prestanku sudijske funkcije u skladu sa odredbom člana 17 stav 2 Zakona o PIO. On propisuje da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Upravni sud zaključuje da primjenom navedene zakonske odredbe kojom su propisani jednaki uslovi za žene i muškarce za sticanje prava na starosnu penziju u pogledu staža osiguranja i godina života, žena sudija nije stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na sudije muškarce.

Savjet predlaže jedno, primjenjuje drugo 

Sudski savjet je 23. januara predložio da se nacrtom izmjena Zakona o sudskom savjetu i sudijama precizira da svi nosioci sudskih funkcija, bez obzira na pol, pod jednakim uslovima ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju sa navršenih 66 godina života, osim u izuzecima koji bi dali pravo sutkinjama da mogućnost odlaska u penziju iskoriste ranije (61 godina), ako to same zatraže.

Ovakvim viđenjem situacije, Sudski savjet traži da se Zakonom o SS i sudijama dodatno normira i onemogući pravna situacija u koju su svojom odlukom od 3. avgusta 2021. godine doveli više od dvadeset sudija i sutkinja kojima je prestala funkcija spornim tumačenjem.

Izvor Pobjeda