Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj upozorio je da je problem dječjeg prosjačenja rasprostranjen širom Crne Gore.

- Odgovornost treba da preuzmu sve institucije sistema koje su dovele do ovakvog stanja zajednice, odnosno da romska zajednica prosjačenje vidi kao jedan od izvora zarade i egzistencije - rekao je Šaljaj agenciji MINA.

On je kazao da se dječje prosjačenje svakodnevno dešava i istakao da je djeci, koja žive i rade na ulicama širom Crne Gore, potrebna reintegracija.

- Što se tiče sistemskih mjera, nemamo informaciju da one zaista postoje, već postoje smjernice i protokoli koji upućuju zaposlene u institucijama sistema kako da postupaju u slučajevima prosjačenja - istakao je Šaljaj.

On je naveo da je problem sama rasprostranjenost te pojave, dodajući da država raznim akcijama radi na prevenciji.

- Međutim, smatramo da institucije ne identifikuju tu djecu i da se protiv tog problema sistemski ne bore. Jedina organizacija koja se kontinuirano bavi problematikom prosjačenja i socijalizacijom i reintegracijom djece koja rade i žive na ulici je Dnevni centar Defendologiija, ali ne smatramo da i oni imaju određeni vid podrške same države - podvukao je Šaljaj.

Iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore kazali su da se ne može se govoriti o odgovornosti samo jednog organa, već da je za efikasno suzbijanje prosjačenja nužan multisektorski pristup svih relevantnih organa i ustanova.

Oni su naveli da je Ombudsman inicirao donošenje i potpisivanje Protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici, koji je usvojen 2019. a revidiran 2021. godine.

- Nepoštovanje protokola ogleda se u nesinhronizovanom djelovanju organa i ustanova koje taj dokument obavezuje. Tako da taj fenomen ostaje i dalje raspostranjen - ocijenili su iz Institucije zaštitnika.

Oni su rekli da je Zaštitnik u radu imao više slučajeva dječjeg prosjačenja, kao i da se radilo o pojedinačnim kao i o organizovanim oblicima te pojave.

- U svim slučajevima davao je preporuke nadležnim organima, od kojih se neke sprovode, dok se, nažalost, u nekim sredinama ponavljaju ti slučajevi, kada se može reći da se radi o organizovanim oblicima - naveli su iz Institucije zaštitnika.

Kako su kazali, kada je riječ o organizovanim djelatnostima, akcenat je na organima policije da obrate više pažnje na osobe koje djecu navode na prosjačenje, a za koje se u pojedinim sredinama zna da postoje.

- Organi koji djeluju u cilju suzbijanja prosjačenja ne pristupaju rješavanju tog problema sa više aspekata. Nerijetko se rješavaju samo posljedice, a ne i uzroci te pojave, i djeluje se iskljujčivo ad hok /ad hoc/ - rekli su oni.

Oni su istakli da su važne preventivne mjere i aktivnosti, koje se odnose na dosljedno poštovanje prava djece na obrazovanje – sprečavanje napuštanja školovanja, socijalni rad, savjetodavno-edukativni rad sa porodicama.

Svakako, kako su kazali, ne treba isključiti sankcije protiv roditelja koji na taj način iskorištavaju djecu.

- Zapaženo je da je bilo slučajeva da su nadležni organi upoznati sa cijelim porodicama u okviru lokalne zajednice koje se bave prosjačenjem i zloupotrebljavaju djecu, a ne preduzimaju mjere koje daju trajno rešavanje problema - istakli su iz Institucije Zaštitnika.

Prema njihovim riječima, organ starateljstva smatra da je nemoćan u suzbijanju tog problema u određenim opštinama jer se, i pored preduzimanja radnji i mjera, djeca opet vraćaju na ulicu i prose.

U Ombudsmanu su podsjetili da je u Crnoj Gori trenutno na snazi Zakon o javnom redu i miru, čiji član propisuje da ko prosjači, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 30 do 200 eura.

Istim zakonskim aktom, kako su pojasnili, propisano je da ko organizuje prosjačenje ili drugog navodi ili prisiljava na prosjačenje, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 1,5 hiljada eura, ili kaznom zatvora do 60 dana.

- Možda su kazne previše blage. Očigledno je, po broju dece svakodnevno na našim ulicama, da nemaju očekivanog efekta i da treba da budu strože, posebno ukoliko se djelo ponavlja - rekli su iz Institucije zaštitnika.

Oni su naveli da djeca koja se bave prosjačenjem borave i rastu u nebezbjednom i rizičnom okruženju i suočavaju se sa nizom izazova koji ugrožavaju njihova prava - od izloženosti nasilјu, bezbjednosnim rizicima povezanim sa saobraćajem, a podložniji su i da postanu žrtve trgovine ljudima, seksualnim i drugim vidovima zloupotreba.

- Ukoliko bi postojala odgovarajuća sistemska i funkcionalna podrška djeci iz te ranjive kategorije, u mnogim slučajevima se ne bi vraćala prosjačenju - kazali su iz Institucije Zaštitnika.

U toj instituciji smatraju da efikasnije rezultate može dati samo organizovan, koordinisan multidisciplinarni pristup u borbi protiv te pojave.

To, kako su naveli, podrazumijeva i dodatne edukacije službenika i njihovo umrežavanje na lokalnom nivou, kako bi se obezbijedile udružene intervencije u podršci djeci.

- Takođe, postoji i problem smještaja za djecu koja su zatečena u skitnji i prosjačenju, imajući u vidu da ne postoji adekvatna prihvatna stanica namjenjena toj kateoriji djece, kao i činjenicu da urgentno hraniteljstvo, kao oblik alternativnog zbrinjavanja djece koja su u stanju nužde, nije zaživjelo u Crnoj Gori - upozorili su u Ombudsmanu.

Oni su naglasili da uključivanje u obrazovanje djece koja se bave prosjačenjem ostaje jedan od najvažnijih zadataka u pokušajima usmjerenim na suzbijanje ovog fenomena.

Iz Institucije Zaštitnika su pojasnili da to podrazumijeva podizanje svijesti o važnosti obrazovanja, uz podršku u tom procesa, kako ne bi dolazilo do napuštanja odnosno drop out-a, uz mjere koje će omogućiti porodicama da ostvare svoje osnovne životne potrebe.

- To se svakako ne može ostvariti bez kontinuiranih i udruženih aktivnosti različitih aktera, fokusiranih na rad u zajednicama RE populacije, gdje su djeca najčešće izložena ovim rizicima - zaključili su.