Pisali smo nedavno da je Etički odbor UCG ovu prijavu prvo proslijedio Etičkom komitetu, nacionalnom tijelu koje se bavi slučajevima kršenja akademskog integriteta za djela koja su objavljena u inostranstvu. Međutim, Etički komitet se proglasio nenadležnim iz razloga što, kako su objasnili, postupaju po Zakonu o akademskom integritetu koji je donešen 2019. godine, a slučaj profesora Andrijaševića je od ranije.

Poručili su da akt ne može retroaktivno da se primjenjuje, ali i ocijenili da je u ovom predmetu prilikom izbora u zvanje - prekršena akademska čestitost. Vratili su predmet EO.

Profesor Andrijašević kaže Pobjedi da mu nije poznato da je predmet ove rasprave, i da ne bi detaljnije komentarisao taj proces. Navodi da su odluku o njegovom izboru donijela nadležna tijela Univerziteta Crne Gore, u skladu sa važećim pravilima.

- Zbog čega sam baš sada predmet ovog naknadnog preispitivanja, sasvim mi je jasno i očekivano. Razumljivo je da me nakon izbora Aleksandra Stamatovića za profesora na Studijskom programu Istorija FF, treba diskreditovati i diskvalifikovati, jer sam za novo rukovodstvo Univerziteta nepoželjan kao profesor na predmetu Istorija Crne Gore. Taj predmet bi, prema njihovom mišljenju, očito trebalo da predaje neko drugi. I zbog toga se vodi ova hajka. Što se mene lično tiče, drago mi je što su me izabrali za odstrijel i što ću stradati zbog nepripadanja njima. Ovog puta zaista pucaju u pravog čovjeka - kaže Andrijašević.

Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović rekla je nedavno Pobjedi da je to tijelo ocijenilo da je očigledno da je došlo do kršenja akademske čestitosti prilikom njegovog izbora. Ona je tada samo govorila o prijavi, ne navodeći o kome se radi, jer je postupak u toku. Kazala je i da je sporni izvještaj za izbor u zvanje Andrijaševića prihvaćen i kao recenzentski i kao mišljenje Naučnog odbora UCG i na kraju kao stav Senata.

- Potpuno je jasno da u navedenom ,,lancu“ kontrole niko nije uradio svoj posao - rekla je Šćepanović.

Stava je da univerzitetsko tijelo Etički odbor može da djeluje u ovakvim slučajevima, ali da praksa pokazuje da nemaju volje, već predmete prosljeđuju Etičkom komitetu iako znaju da EK može da donosi odluke o kršenju akademskog integriteta za djela koja se nastala od marta 2019. kada je Zakon o akademskom integritetu stupio na snagu.

- Nijesam sigurna da pokazuju dovoljno volje da štite akademski integritet - rekla je Šćepanović.

Plagijati i druge etičke boljke

A kada je riječ o još jednom problemu sa kojim se srijeće Etički odbor a to su plagijati, sa UCG Pobjedi kažu da od uspostavljanja tog tijela nije bilo predmeta koji su se odnosili na eventualni plagijarizam. Bilo je, dodaju oni, slučajeva podnošenja anonimnih prijava, sa nepotpunom dokumentacijom, koje su iz tih razloga, u skladu sa Etičkim kodeksom UCG, bile odbacivane.

- Podnošene su i prijave za plagijarizam radova koji su objavljeni van Crne Gore, međutim, prema Zakonu o akademskom integritetu, član 14, ova nadležnost pripada Etičkom komitetu koji je formiran od Vlade Crne Gore, te prijave za radove objavljene u inostranstvu nijesu u nadležnosti Univerziteta Crne Gore - odgovaraju sa UCG-a.

Predsjednica Etičkog komiteta Šćepanović kazala je nedavno da u Crnoj Gori, koliko je njoj poznato, možete uraditi bilo šta, a da se prođe bez težih posljedica.

- Treba se prisjetiti prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja, prodavanja ocjena ili teza, falsifikovanja ocjena, grubih kršenja istinitosti prilikom podnošenja konkursne dokumentacije... i sigurno nećete ostati bez akademskog zvanja - rekla je Šćepanović.

Etički odbor UCG je ranije proslijedio Etičkom komitetu i predmet koji se tiče profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović koju je student specijalističkih studija optužio da je plagirala njegov rad. EK se nije bavio ni tim slučajem, jer je djelo počinjeno prije donešenog Zakona o akademskom integritetu.

Pravni fakultet UCG je ocijenio da rad profesorice nije autentičan. Kasnije, tužilaštvo je po prijavi Centra za građansko obrazovanje podnijelo optužni prijedlog protiv profesorice, pokrenut je sudski postupak i podgorički Osnovni sud je donio presudu da je suspendovana profesorica plagirala specijalistički rad njenog studenta Đorđa Drinčića na način što ga je objavila u jednom srpskom časopisu. Ako presuda postane pravosnažna, profesorica je dužna da plati novčanu kaznu od 2.500 eura, a ako to ne uradi - zamijeniće se kaznom zatvora.

Njen advokat Milan Velimirović kazao je Pobjedi da još nijesu dobili odluku Višeg suda na njihovu žalbu.

Sa UCG su, upitani kako će reagovati ako presuda postane pravosnažna, kazali da će djelovati – u skladu sa zakonom. Nijesu precizirali kako.

Studentima se ne prašta kao profesorima

Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović kaže da je Zakon o akademskom integritetu iz onog seta zakona koji se donose bez namjere zakonopisca da se ti zakoni i upotrijebe, bar ne u njegovom kaznenom dijelu.

- Studentima, na primjer, nije dozvoljeno da, umjesto da budu udaljeni sa fakulteta jednu ili dvije akademske godine, plate novčanu kaznu za neakademsko ponašanje dok je njihovim profesorima, praksa je pokazala, ako se sjetimo slučaja profesorke sa Pravnog fakulteta, to dozvoljeno - rekla je Šćepanović.

Studentkinja Pravnog fakulteta isključena je nedavno na dvije godine sa Pravnog fakulteta UCG zato što je na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima je proslavila diplomiranje iako nije diplomirala.

Šćepanović ističe da u zavisnosti od izvršenog prekršaja, treba ići i do mogućnosti da institucija oduzme akademsko zvanje, kako je u

izbrisanom članu 78 trenutno važećeg Zakona o visokom obrazovanju i bilo propisano.

Ovo tijelo nije se bavilo ni anonimnom prijavom koja je sumnjičila sadašnjeg predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića da je svoju doktorsku disertaciju, koju je 2018. godine odbranio na Alfa BK univerzitetu u Beogradu, plagirao. Drljević je ranije Pobjedi kazao da je zatečen situacijom, da može slobodno da se provjeri njegov rad, tvrdeći da je autentičan.

Drljević je n odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom ,,Perspektive razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori“. U anonimnoj prijavi su izdvojeni veći djelovi sadržaja iz tog rada koji su, bez citiranja, do slova prepisani iz dokumenta crnogorskog Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, iz perioda 2008. godine.

Javnosti je poznat slučaj Babović-Martinović. Apelacioni sud Crne Gore je 2019. godine odbio žalbu Milana Babovića iz Bara i potvrdio djelimičnu presudu Privrednog suda od 9. novembra 2017. godine prema kojoj je utvrđeno da je plagirao magistarski rad. Privredni sud je po tužbi Podgoričanina Petra Martinovića protiv Babovića i Univerziteta Mediteran presudio da je Babović prekršio zakon i povrijedio autorsko pravo.

Tražili izmjene zakona

Iz oblasti plagiranja poznat je i predmet koji se tiče lidera Demokrata Alekse Bečića. Pobjeda je pisala 2019. godine da je nezavisna,

međunarodna komisija Ekonomskog fakulteta UCG, na bazi detaljne analize, utvrdila da se 7.494 riječi, odnosno 21,4 odsto ukupnog obima magistarskog rada Bečića ne može smatrati autentičnim, jer predstavlja tekst preuzet od drugih autora bez korektnog citiranja.

To je navedeno u dokumentu koji je jednoglasno tada usvojio Senat Univerziteta Crne Gore. Nakon takve odluke, makar da je javnosti poznato, nije uslijedila bilo kakva reakcija u smislu pokretanja sankcija.

Komisija Ekonomskog fakulteta zaključila je tada da Bečić, osim što je prepisivao tuđe radove, u magistarskom je i „autoplagirao“, odnosno da je skoro u cjelosti prepisao svoj diplomski rad.