Podsjetio je da tako u prerađivačkoj industriji, u istom periodu, šest oblasti bilježi pad proizvodnje.

“Najveći pad zabilježen je u oblasti proizvodnje osnovnih metala – od 77,0% i proizvodnja mašina i opreme – 57,1%, dok je najmanji zabilježen u oblasti proizvodnje namještaja – 8,0%. Takođe, u januaru 2023. godine industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 30,6% u odnosu na prethodni mjesec. Pad proizvodnje zabilježen je u svim sektorima: prerađivačka industrija od 56,6%, vađenje ruda i kamena od 22,6% i snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom od 8,0%”, naveo je on.

Osim evidentnog pada industijske proizvodnje, kako dodaje, u značajnoj mjeri je došlo i do smanjenja priliva direktnih stranih investicija.

“Prema preliminarnim podacima u januaru 2023. godine, neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 11,54 miliona eura, što je za 77,09% manje u odnosu na januar 2022. godine”, napominje Muratović.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija, kako dodaje, iznosio je 43,79 miliona eura (pad od 38,09%), što je rezultat pada vlasničkih ulaganja, kao i pada ulaganja po osnovu interkompanijskog duga.

“Sve navedeno ukazuje da put kojim se Crna Gora kreće, vodi u ponor. Sasvim sigurno da je našoj državi prijeko potreban domaćin kuće, u vidu odgovorne i posvećene Vlade koja bi krenula u sanaciju šteta koje su prouzrokovale Abazovićeva i Krivokapićeva vlada”, zaključio je Muratović.