Direktiva o borbi protiv terorizma je važan element antiterorističke agende EU. Uključuje odredbe o kriminalizaciji i sankcionisanju krivičnih djela u vezi sa terorizmom, kao što su putovanje u inostranstvo radi izvršenja terorističkog djela, povratak u EU ili putovanje unutar EU radi takvih aktivnosti, obuka u svrhu terorizma i finansiranje terorističkih aktivnosti.

Države članice su morale da prenesu direktivu u nacionalno zakonodavstvo do 8. septembra 2018. Nakon ocjene nacionalnih propisa kojima se Direktiva transponuje, Komisija je od juna do septembra 2021. godine uputila zvanična upozorenja navedenim državama članicama tražeći od njih da preduzmu neophodne mjere za otklanjanje nedostataka. 

Hrvatska i još pet članica to nisu učinile, pa je Komisija odlučila da im pošalje obrazložena mišljenja, a oni sada imaju dva mjeseca da odgovore i preduzmu potrebne mjere. Ukoliko ponovo ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može da uputi slučajeve Sudu pravde Evropske unije.

Osim toga, Hrvatska je među 11 država članica kojima je Komisija poslala obrazloženo mišljenje jer nije u potpunosti prenijela pravila EU u svoje zakonodavstvo o ravnoteži između posla i privatnog života roditelja i staratelja. Cilj ove direktive je izjednačavanje učešća muškaraca i žena na tržištu rada podsticanjem ravnopravne podjele odgovornosti za brigu između roditelja. 

Očevima se garantuje pravo na najmanje deset radnih dana roditeljskog odsustva u trenutku rođenja djeteta. Direktiva dozvoljava najmanje četiri mjeseca roditeljskog odsustva, od kojih najmanje dva moraju biti plaćena i neprenosiva sa jednog roditelja na drugog.

Rok za transpoziciju te direktive bio je 2. avgust 2022. Komisija je 21. septembra 2022. godine poslala zvanična upozorenja 19 država članica jer je nisu obavijestile o mjerama za transponovanje predmetne direktive.

Nakon analize njihovih odgovora, Komisija je utvrdila da ova direktiva još nije u potpunosti transponovana u još njih 11: Belgiji, Češkoj, Irskoj, Grčkoj, Španiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Kipru, Luksemburgu, Austriji i Sloveniji, pa je obrazloženo upućeno im je mišljenje. 

Te zemlje članice sada imaju dva mjeseca da preduzmu neophodne mjere kako bi ispoštovale obrazloženo mišljenje, u suprotnom se mogu suočiti sa sudskim procesom. Komisija je ovlašćena da preduzima pravne radnje protiv države članice koja ne poštuje svoje obaveze iz zakonodavstva EU i jednom mjesečno donosi odluke o kršenju evropskog zakonodavstva.

Procedura počinje slanjem službenog upozorenja. Ako se problem ne riješi u tom prvom koraku, Komisija šalje obrazloženo mišljenje, a ako ni tada nema rezultata, slijedi treći korak - tužba pred Sudom EU. 

Pored dva navedena obrazložena mišljenja, Hrvatska je dobila i zvanično upozorenje za ograničavanje izvoza gasa mjerama koje nisu u skladu sa pojedinim članovima Ugovora o funkcionisanju EU (TFEU) i Direktivom o zajedničkim pravilima za unutrašnje prirodno tržište gasa.

Hrvatska ima dva mjeseca da odgovori i otkloni nedostatke, a ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može poslati obrazloženo mišljenje. U aprilskom paketu objavljenom danas, Komisija je poslala ukupno 32 zvanična upozorenja, 53 obrazložena mišljenja državama članicama i poslala 12 slučajeva Sudu EU u Luksemburgu.