Uz podršku snažnog turističkog sektora i rastuće privatne potrošnje, crnogorska ekonomija porasla je dvocifreno u prvoj polovini 2022. godine, ali je počela da usporava u kasnijim mjesecima godine, navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije. Glavni udarac dolazi od rastuće inflacije, s visokim svjetskim cijenama hrane i goriva u pozadini.

Glavne prijetnje

“U razdoblju 2023.-2025 očekuje se da će rast BDP-a biti spor s godišnjim prosjekom od četiri ofsto, a biće podstaknut nastavkom oporavka turizma, snažnim porastom privatnih ulaganja i sporijim, ali još uvigek pozitivnim rastom lične potrošnje”, navodi se u dokumentu.

Ipak, upozoravaju da bi se rizici mogli povećati zbog političke nestabilnosti.

“Balans rizika je nagnut prema dolje jer bi domaća politička nestabilnost i viši troškovi finansiranja mogli negativno da utiču na investicije, usporavanje rasta trgovinskih partnera moglo bi da smanji izvoz u turizmu, dok bi rizici vezani uz posljedice rata između Rusije i Ukrajine mogli da dovedu do daljeg poskupljenja energije i hrane, smanjenja raspoloživog dohotka”, ističe se u ocjeni.

Komisija ističe da je u narednom razdoblju potrebno raditi na jačanju fiskalne konsolidacije.

“Visoki projektovani fiskalni deficiti i nadolazeće velike potrebe za otplatom duga zahtijevaju snažnu fiskalnu konsolidaciju. Dok je neizvjesnost u vezi s ruskim ratom protiv Ukrajine visoka, ekonomski izgledi su pozitivni uz usporavanje, ali stabilan rast u Crnoj Gori”, navodi se u procjeni.

Ističe se da “labav i prociklički fiskalni stav” u razdoblju 2023. – 2025. nije opravdan jer je inflacija i dalje visoka, a fiskalni rizici rastu.

“Potrebe za otplatom duga naglo će se povećati, posebno 2025., što, zajedno sa pooštravanjem uslova finansiranja, povećava ranjivost i zahtijeva oprezniju fiskalnu poziciju”, napominju.

Regulatorno okruženje

Napredak u reformama regulatornog okruženja trebao bi da ostane u fokusu vlasti u narednim godinama, smatra Komisija.

Digitalizacija se, kako je navedeno, nastavila, ali sporijim tempom, otežana političkim razvojem događaja i nizom sajber napada u drugoj polovini 2022. godine.

“Reforme u području državnih preduzeća prelazna vlada je redukovala, a reformske ambicije državnih preduzeća potrebno je hitno raščistiti”, stoji u dokumentu.

Regulatorno okruženje za zelenu tranziciju u Crnoj Gori i dalje je u ranoj fazi razvoja. Zemlja mora da iskoristi usvajanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana početkom 2024. kao priliku za konsolidaciju svoje zelene tranzicije.

Politička predanost, dosljednost i stalna implementacija potrebni su za smanjenje veličine i opsega neformalne ekonomije, navodi se u Preporukama.

“Dugo odgađana anketa pružila je nove uvide u neformalnu ekonomiju u zemlji 2022., ali vlasti nisu preduzele nijedan od sljedećih planiranih koraka za rješavanje toga”, navodi se u dokumentu.

Dalje reforme ili radnje za smanjenje neformalne ekonomije trebale bi se utvrditi 2023. godine, a implementacija bi mogla započeti 2024. godine.