"Predsjednik je neimenovanjem mandata spriječio paralament da vrši jednu od osnovnih dužnosti, a to je da imenuje izvršnu vlast", kazala je Kordić. 

Inicijative su podnijeli savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić i nevladina organizacija (NVO) Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

U inicijativi Bastijančića se navodi da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države.

"Izmjene Zakona su udžbenički primjer zakonskog neprava, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti", naveo je Bastijančić.

CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.

"Spornim izmjenama, umjesto razrade ustavnih normi, izvršeno je dopisivanje Ustava oduzimajući ustavna ovlašćenja predsjedniku države da predlaže mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu", kazali su iz te NVO.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović kazala je ranije da ustavna ovlašćenja predsjednika države, koji se bira na neposrednim izborima, ne mogu biti predmet promjene aktom niže pravne snage.

"Posebno je problematično što ove odluke predstavljaju rezultat političkog sukoba sa pojedincem koji u datom momentu obavlja funkciju predsjednika", kazala je Papović.

Naš stav je jasan, Zakon o predsjedniku nije neustavan.

Poslanik DF-a Dragan Bojović kazao je da je Zakon donešen kao odgovor na neustavno ponašanje predsjednika Đukanovića.

"O tome se vrlo malo pričalo u javnosti, a više o ovom zakonu. Đukanović nije predložio mandatara iako je bio obavezan, time je blokirao rad jedne od grana vlasti", kazao je Bojović. 

To je, kako je kazao, dovelo do političke nestabilnosti i do određenog nefunkcionisanja na nivou izvršne vlasti.

"Đukanović se nije ponašao kao predsjednik svih građana, nego samo kao predsjednik partije", poručio je Bojović.

Izvor RTCG