"U svom dugogodišnjem radu, kolega Rastoder težio je dijalogu, podsticanju tolerancije i poštovanja među poslanicima, a u svojim diskusijama odlikovao se smirenošću i potrebom da se sa svakim uspostavi minimum razumijevanja i zajednički jezik", kazala je Đurović.

Istakla je da se naročito zalagao za ravnomjerni rauvoj svih djelova Crne Gore.

"Svoj posao je shvatao izuzetno ozbiljno i odgovorno, a naročito je vodio računa o ugledu institucije koju je predstavljao", kazala je Đurović.

Bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da je Rastoder preminuo na isti dan ka o onaj (Josip Broz Tito) koji je dao ime državi koju je Rastoder najviše volio, Jugoslaviji.

"Bio je dovoljno mudar da u antiratnom pokretu nađe mjeru, da on ne preraste osveta u vremenu kada je on postao dio vlasti", kazao je Krivokapić.

Za Krivokapića, Rastoder je bio dualitet crnogorskog liderstva.

"Borba neprestana, ali britko pero. Pisao je do zadnjeg trena svog života, pisao je da bi podučio, ne kažnjavao. Pisao je da bismo bili bolji, znajući koliko znamo da budemo loši.Pisao je i stvarao da bi ova Crna Gora, kojoj je posvetio život mogla jednog dana izbjeći barem stare greške", kazao je on.

Istakao je da je Rastoder dao ogroman doprinos u pisanju Ustava posebno koji se tiče manjinskih prava.

"Sloboda koju je tražio za druge i davao drugima, dao je i svom narodu", kazao je Krivokapić.

Istakao je da je doprinos Rastodera, Željka Šturanovića i Dragana Kujovića bio veći od svih predsjednika Skupštine. 

"Ako se ne vrati taj duh, tih sada već pripadnika vječnosti u ovaj dom, gubitnik će biti Crna Gora. Čuvao je obraz Crne Gore i kroz crvene i crne mrlje uvijek nalazeći izlaz na čisto, na istinu", kazao je on.

Bivši potpredsjednik Socijademokratske partije (SDP) i novinar, Rifat Rastoder, preminuo je 4. maja danas u 74. godini, u Podgorici.

Rastoder je rođen u Bihoru, kod Berana, 11. jula 1950. godine.

Bio je jedan od osnivača SDP-a, potpredsjednik i dugogodišnji poslanik u crnogorskom parlamentu, potpredsjednik Skupštine u više saziva i predsjednik Odbora za politički sistem.

Osim političke karijere, bio je i istaknuti sportista – jedan od prvih crnogorskih majstora karatea, takmičar, trener i sudija u ovom sportu.

Sredinom 2016. prestao je da se aktivno bavi politikom.