Đukić je rekao da su Zakon o predsjedniku, kao i izmjene i dopune zakona o lokalnoj samoupravi, zakon o opštini Zeta, te odluka o raspuštanju parlamenta izašli iz fokusa političkih partija.

"To nam dobro govori kakav je odnos političke klase (kod koje je sva moć) prema bilo kakvoj institucionalnosti. Svaki parlamentarni činilac je u nekom momentu (a ne zaboravimo da svi oni u svojim redovima imaju pravnike koji nisu neznaveni) uradio nešto nezakonito i neustavno. Sve što ih je zanimalo je politička korist, bila ona direktna ili samo narativna. I to treba sve da nam kaže - zaključan partitokratski sistem, dokle god je ovakav, omogućava bez ikakvih reperkusija da se zaobilaze pravne norme i da nikakve sigurnosti u tom pogledu nema", rekao je Đukić. 

On ne misli da odluka Ustavnog suda može nešto posebno da promijeni.

"Šta sada ima i veze da se sve te odluke obore na Ustavnom sudu kada su one već napravile neke reperkusije i nepovratne su. Niska politička kultura političke klase i nepostojanje bilo kakvih posljedica daju takvu sliku i takvu ljušturu od države", poručio je Đukić. 

Ustavni sud je na sjednici prije nekoliko dana raspravljao o inicijativama za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku. Inicijative su podnijeli savjetnik predsjednika države za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić i NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

U inicijativi Bastijančića navodi se da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države.

CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.

Ustavni odbor Skupštine predložio je ranije Ustavnom sudu da odbaci inicijative, ocjenjujući da nema osnova za njihovo prihvatanje.

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je ranije da se nada da će Ustavni sud ubrzo donijeti odluku po inicijativama, kako bi sve nedoumice u tom smislu bile otklonjene i kako bi funkciju predsjednika od prvog dana mandata mogao da vrši u punom kapacitetu.

Izmjene Zakona o predsjedniku, koje se odnose na proceduru izbora mandatara za sastav Vlade, usvojene su po drugi put u decembru prošle godine, jer je predsjednik države prvo odbio da ih potpiše i proglasi. 

Venecijanska komisija preporučila je tada poslanicima da ne usvajaju izmjene Zakona.

Predsjednik države Milo Đukanović je, nakon što nije postignut dogovor oko novog mandatara ni posle usvajanja izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, raspustio Skupštinu i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. jun.