Konkretno, na udaru su rijaliti šou formati i platforma TikTok, a Crna Gora je samo još jedna država u nizu koja razmatra njegovo ograničenje.

Na sajtu Skupštine Crne Gore 11. maja osvanula je peticija „Zabranimo TikTok u Crnoj Gori“ čiji je inicijator Filip Radulović istakao da ga je neophodno ukinuti. 

„Ova platforma izuzetno loše utiče na našu djecu i omladinu jer ogromnom broju ljudi prikazuje neprimjeren sadržaj. Takav isti sadržaj kreiraju i naši najmlađi u nadi da će postati popularni, što je jedna od pogresnih vrijednosti koja se na ovoj platformi potencira - popularnost. Djeca bi trebalo da žive dječije živote, da imaju djetinjstvo, da uživaju u svakom danu svog života, a ne da budu 'popularni' i da imaju uzore koji ničemu ne mogu da ih nauče“, konstatuje se u peticiji. 

Činjenica da u trenutku pisanja teksta peticija broji 6493 potpisnika, govori da će to pitanje očito biti uzeto u ozbiljno razmatranje u skorašnjoj budućnosti. 

Mihailović: Važno je da u državi postoji način reagovanja na nasilje

Izvršna direktorica udruženja Roditelji Krstina Mihailović naglašava da bezbjedonosne postavke TikToka nijesu toliko primjenjive, iako bi trebalo biti drugačije. Mišljenja je da on nije najbezbjednija društvena mreža, kako zbog sadržaja, tako i materijala koje nudi. 

„TikTok jeste mreža koja izaziva najviše strahova kod onih koji su roditelji i onih koji prate sve te različite trendove. Svako malo se moglo čuti da djeca pokušavaju da ih primijene u svojim životima“, smatra Mihailović.

Ističe da moramo biti svjesni činjenice da su društvene mreže sveprisutne u životima djece, ali i se valja zapitati da li bi gašenje jedne zapravo promijenilo stvari na bolje jer „postoji mogućnost da će doći neka nova mreža ili neke od postojećih biti više u fokusu kada je u pitanju nasilje“. 

„Važno je da u državi postoji način reagovanja na nasilje, prevashodno treba da postoje službe koje mogu da zaštite djecu kada dođe do neke vrste nasilja, pa u ovom slučaju i onlajn nasilja, što, nažalost, u Crnoj Gori nije slučaj. Ono što je bilo problematično kada je TikTok u pitanju i što je teško zaustaviti, jeste što ne postoji adekvatan sistem koji će spriječiti takvo ponašanje“, kaže Mihailović u razgovoru za naš portal.

Naglašava problem sporog reagovanja i nedostatak adekvatne reakcije, koji za posljedicu ima produženi boravak djece u začaranom krugu nasilja. 

„Već danima pokušavamo da dobijemo od nadležnih institucija u Crnoj Gori, poput Agencije za elektronske medije, da vidimo na koji način i da li može da se riješi problem nasilja na mrežama, ali za sada nijesmo uspjeli da dobijemo bilo kakvu povratnu informaciju“, objasnila je.

Mihailović ističe da je na sastanku ekspertskog tima Savjeta za prava djeteta predloženo da se sprovede analiza razloga i uzroka nastanka i učestalog ponavljanja vršnjačkog nasilja kod mladih i da na osnovu toga utvrdi da li je ukidanje TikToka validno rješenje koje će dovesti do smanjena devijatnog ponašanja kod tinejdžera.

„Nije suštinski problem u društvenim mrežama, on je negdje i unutar porodica, ponašanja djece i svega onoga što podrazumijeva nekomuniciranje i praćenje onoga što ona rade na društvenim mrežama“, smatra.

Đukanović: Svi su odgovorni za zdrav život djece, njihove stavove i ponašanja

Sociolog Andrija Đukanović ističe važnost porodične sloge. Kaže da je problem društveno neprihvatljivog, nasilnog ponašanja dublji i da roditelji moraju imati aktivniju ulogu u vaspitanju djeteta. 

„Odsustvo roditeljske brige i vaspitanja svakako pogoduju izgradnji pogrešnih stavova i lošeg ponašanja. Ukoliko su roditelji skloni nasilju i vide ga kao legitiman način rješavanja sporova i komunikacije, ukoliko gaje stavove pune predrasuda i stereotipa, onda je velika vjerovatnoća da će djeca naslijediti takav način ponašanja“, objašnjava Đukanović i dodaje da je za roditelje od krucijalne važnosti da znaju koje sadržaje njihova djeca konzumiraju kako bi skladno postupili u njihovom limitiranju ako su nepogodni i štetni. 

No, nijesu oni jedini koji moraju preuzeti aktivnu ulogu u životu najmlađih, već i drugi pojedinci i institucije. Pored njih, prema riječima sagovornika Analitike, relevantna je i uloga drugih aktera, škole, medija, ali i političke elite koja svojim djelovanjem šalje poruke svima.

„Vidjeli smo porazne slike sa proslave mature crnogorskih srednjoškolaca koji kraj škole proslavljaju uz nacionalističke pjesme i parole. Oni su potpuno usvojili model ponašanja svojih roditelja i političkih aktera, jer im je to jedino što im se nudi i nameće kao najvažnije pitanje i smisao života. Dakle, svi su odgovorni za zdrav život djece i njihove stavove i ponašanja“, smatra naš sagovornik.

Ukidanje TikToka, prema mišljenju sociologa Đukanovića, nije adekvatno rješenje, već se mora naći odgovarajući temelj na kojem će se čvrsto i istrajno stajati u borbi protiv štetnih sadržaja, video klipova i statusa koji se plasiraju gotovo svakog dana. Podsjeća nas da zlostavljačko ponašanje svoje korijene ne vuče na socijalnim medijima, već da na njima bitiše određeno vrijeme. 

„Nasilje nastaje mimo društvenih mreža. Na njima se ono samo pojavljuje i vidljivo nam je pa stoga zaključujemo da je uzrokovano njima. Sjetimo se samo naše bliže prošlosti i krvavog raspada Jugoslavije. Nije bilo društvenih mreža, a živjeli smo nasilje svaki dan. Dakle, u određenoj mjeri mreze uticu ali korijen nasilja je negdje drugo“, zaključio je. 

Vulević: Roditelji imaju krucijalnu ulogu u sprečavanju lošeg ponašanja kod djece

I povrh svih negativnih aspekata TikToka postoje oni koji su ipak, u izvjesnoj mjeri, relevatni za mlade i pozitivno ih afirmišu. 

Mladi politikolog, pjesnik i TikToker Marko Vulević smatra da nije baš uvijek moguće kontrolisati tokove društvenih mreža i odoljeti vapaju popularnosti, te da je potrebno ovladati sobom u takvim situacijama.

Smatra da je od viška naglašavati koliko se ovaj medijski fenomen raširio kod mladih u svijetu, a od skoro i u Crnoj Gori, i da je važno istaći kako dobre, tako i loše strane.

„Trendovi mogu biti benigni i zabavni, pružajući korisnicima priliku da izraze svoju kreativnost i povežu se s drugima na inovativan način. Na primjer, moj kontent na Tiktoku zasnovan je na obrazovanju, studiranju i razgovoru o ravnopravnosti. Neki izazovi su neškodljivi i imaju pozitivan učinak, kao što su izazovi koji promovišu samoprihvatanje, podršku ili podizanje svijesti o nekim važnim pitanjima“, iskren je Vulević.

No, on upozorava i na mračniju stranu ove mreže, onu koja je u posljednje vrijeme sve češće stavljena u prvi plan. 

„Neke trendove i izazove karakteriše rizik od povreda ili opasnosti po život. Ponekad se neki korisnici upuštaju u izazove koji uključuju riskantno ponašanje ili opasne situacije kako bi privukli pažnju ili stekli popularnost. Ovakvi trendovi mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući povrede ili čak smrt. Međutim, važno je naglasiti da TikTok kao platforma ima svoja pravila i smjernice koje zabranjuju širenje sadržaja koji je opasan, štetan ili potiče na nasilje. Međutim, izazovi koji su opasni po život katkad uspiju proći kroz filtriranje i privući pažnju korisnika“, tvrdi. 

Vulević, kao i drugi sagovornici Analitike, čvrsto vjeruje da roditelji imaju krucijalnu ulogu u sprečavanju lošeg ponašanja kod djece, te da je kontrola njihove aktivnosti u budućnosti, mora biti imperativ.

No,nije sve tako crno. Iako se on, kao kreator sadržaja na toj mreži, suočio sa neprijatnim situacijama iz kojih je izašao kao pobjednik, kao zaključak svog izlaganja ističe da TikTok ipak može da pruži korisne informacije mladima.

Bilo da se radi o tome kako pravilno uraditi zadatak iz matematike, govoriti o osjećanjima i emocijama, ili se fokusirati na prijatnu stranu ovog medija zvanu BookTok (videozapisi posvećeni knjigama i knjiškim razgovorima), ukidanje ovog medija, prema njegovom mišljenju, na izvjestan način znači i restrikciju slobode govora.