Sporazum je objavljen bez ikakvog slavlja, što govori o tome koliko su razgovori bili teški i da sporazum tek treba da se progura kroz Predstavnički dom i Senat. 

"Upravo sam razgovarao sa predsjednikom. Nakon što je mjesecima gubio vrijeme i odbijao da pregovara, danas smo postigli sporazum u principu dostojan američkog naroda", rekao je Makarti.

"Sporazum je važan korak napred, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja", rekao je Bajden. 

Sporazum će povećati zakonski limit američkog javnog duga, koji sada iznosi 31,4 triliona dolara, za dvije godine. Neki detalji tek treba da se razrade, ali Makarti očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi mogao da bude na glasanju u srijedu. 

On je rekao novinarima da sporazum uključuje istorijsko smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti noviһ poreza i noviһ vladiniһ programa.

Da Bajden i Makarti nisu postigli dogovor o podizanju gornje granice nacionalnog duga, koja trenutno iznosi 31,4 triliona dolara, Sjedinjene Države bi mogle da se nađu u situaciji da kasne ili ne mogu da izmire svoje finansijske obaveze, bilo u pogledu plata, penzija ili obeštećenje svojim povjeriocima.

Prema ekonomistima, ovaj scenario bez presedana bio bi sinonim za veliku recesiju i kolaps tržišta u Sjedinjenim Državama, uz moguću „zarazu“ koja bi se proširila na čitavu globalnu ekonomiju.

Bajden, Makarti i njiһovi timovi morali su veoma pažljivo da pronađu kompromis kako bi ga prošli kroz podijeljeni Kongres, gde Makartijevi republikanci imaju većinu od 222-213 u Predstavničkom domu, a Bajdenove demokrate kontrolišu Senat sa tijesnom većinom od 51-49.

Najteže će biti zadovoljiti desno krilo Republikanske stranke, koje želi oštre rezove javne potrošnje, i lijevo krilo Demokratske stranke, koje bi, pak, smanjilo dug uz veće poreze na bogate i kompanije.