Istovremeno je, saopšteno je danas, Upravni sud poništio akt, koji je Vrhovni sud 19. januara uputio Sudskom savjetu, a u kojem se navodilo da predlog kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore nije utvrđen.

Nakon toga, sudija Vučković podnijela je tužbu Upravnom sudu.

Opštoj sjednici 17. januara, na kojoj je Vučković, kao jedini kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, predstavila program rada, prisustvovalo je 15 sudija, od kojih je 12 glasalo da ona bude predložena za čelnu poziciju, ali to, saopšteno je tada, nije bilo dovoljno.

S obzirom na to da je za izglasavanje predloga, naveli su tada iz Vrhovnog suda, neophodna dvotrećinska većina sudija u toj instituciji, a imajući u vidu da ih je ukupno 19, uključujući i predsjednika, 12 glasova nije omogućio Vučkovićevoj da bude predložena za čelnu poziciju Vrhovnog suda.

"Cijeneći stanje u spisima predmeta i polazeći od sadržine tužbenog zahtjeva i prirode upravne stvari, sud je odlučio u sporu pune jurisdikcije, odnosno sam je odlučio o predmetnoj upravnoj stvari. Poslovnikom o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore, u članu 6, propisano je pitanje kvoruma na način da je za rad sjednice potrebno da joj prisustvuje više od polovine sudija. Odredbom člana 9 propisano je da se odluke donose glasanjem. Pravo glasa imaju sudije i predsjednik suda. Odluka se smatra donešenom ako je za nju glasalo više od polovine ukupnog broja sudija", piše u obrazloženju odluke Upravnog suda.

Taj sud je, navode, utvrdio da je glasovima 12 sudija, Vučković ostvarila neophodnu podršku.

"Ako se računa 2/3 većina u odnosu na postojeći broj sudija, koji je na dan glasanja iznosio 17, glasovi 12 sudija su dovoljni jer predstavljaju dvotrećinsku većinu. Kriterijum postojećeg broja sudija već je bio primijenjen prilikom glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kada je utvrđen predlog sudije Miraša Radovića, u kom trenutku je Vrhovni sud imao 14 sudija, što se utvrđuje iz zapisnika sa Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore od 31. marta 2021. godine", piše, između ostalog, u obrazloženju odluke Upravnog suda.

Takav zaključak, navode, "Upravni sud temelji na činjenici da je na dan održavanja Opšte sjednice Vrhovni sud imao 17 sudija".

"Na sjednici je bilo i glasalo 15 sudija, jer jedna sutkinja nije prisustvovala, samim tim nije ni glasala, dok je sutkinja Vesna Vučković, nakon izlaganja programa rada kao kandidatkinje za izbor predsjednice suda, napustila sjednicu i nije pozvana da glasa. Nakon glasanja, utvrđeno je da je kandidatkinja Vučković dobila 12 glasova", piše u obrazloženju.

Kod takvog stanja stvari, navode, "a cijeneći i kriterijum ukupnog broja sudija sistematizovanih odlukom o broju sudija u sudovima, koji je određen na 19, Upravni sud nije prihvatio pravni stav zauzet na Opštoj sjednici Vrhovnog suda da se dvotrećinska većina ukupnog broja sudija računa od 19 sudija".

"Ovo posebno ako se ima u vidu da tužilji nije omogućeno glasanje, iako za to nije postojao zakonski razlog, jer pravo glasa imaju sudije i predsjednik suda, iz čega proizlazi da je i tužilja, kao sudija tog suda, imala pravo glasa. Imajući u vidu da tužilja nije glasala, sud ocjenjuje da se morao proprocionalno umanjiti broj sudija u odnosu na koji se računala dvotrećinska većina, i to za glas tužilje. Suprotnim tumačenjem i računanjem, glas tužilje je računat samim tim kao negativan, čime je već na početku glasanja dovedena u neravnopravan položaj”, smatraju u Upravnom sudu.

Pravilan pristup kod računanja dvotrećinske podrške u odnosu na ukupan broj sudija je, navode, “nametao računanje u odnosu na 18 sudija”.

"Zbog toga računskom metodom glasovi 12 sudija koji je tužilja ostvarila, predstavljaju takođe neophodni broj za kvalifikovanu dvotrećinsku većinu sudija Vrhovnog suda”, piše u obrazloženju presude.