Tek kada se desi nešto poput nedavnog slučaja, kada najbolji učenici zamalo da ne odu na Olimpijadu znanja, pokrene se pitanje odgovornosti, navodi Mihajlović.

“Tek onda se govori o tome da je trebalo pokrenuti neku proceduru, da je to trebalo predvidjeti budžetom i dođe se najčešće do problema koji se tiču finansija. Onda shvatite da se stalno traže neka opravdanja za nešto što se nije odradilo, odnosno da oni koji su trebali to da procijene važnim, da su oni cijelu stvar trebali tako i da definišu”, smatra Mihajlović.

Zbog toga smo, kako dodaje, tu gdje jesmo, i zbog toga imamo ovoliko problema u sistemu obrazovanja.

“O tome se decenijama govori ali se ništa konkretno ne preduzima, zato što za to nema dovoljno volje”, naglašava Mihajlović.

Sve dok na te stvari budemo usputno gledali, poručuje Mihajlović, nećemo ništa pokrenuti, samo ćemo zataškavati problem.

Ne smijemo učenike tretirati kao "ostalo" u budžetu

Ne smijemo naše talentovane učenike tretirati kao “ostalo” u budžetu, oni treba da nam budu prioritet, kazala je nekadašnja direktorica gimnazije, doskorašnja v.d. direktorica Zavoda za školstvo i dugogodišnji prosvjetni radnik Zoja Bojanić-Lalović.

“Budućnost ove zemlje zavisi upravo od naših učenika, njihovog znanja, ulaganja u njihovo znanje i od toga koliko ćemo mi biti spremni da im otvorimo vrata da nastave svoj put. Ovi učenici to zaslužuju. Ne samo da zaslužuju, nego oni to i žele, to je njihov odabir. Zamislite ako mi kao društvo ne prepoznamo želju mladog čovjeka da nastavi dalje i da ta svoja znanja konačno ulaže u ovu zemlju”, dodala je Bojanić Lalović.

Izazova je, kako ističe, uvijek bilo i trebalo je unaprijeđivati mnogo toga, međutim, dodaje, do sada to nije bilo upitno.

Učenici su, kako je kazala, išli na Olimpijade znanja.

“Ono što smo prepoznali takođe kao izazovno jeste da sa našim učenicima koji osvoje nagrade na državnog takmičenju, ne idu njihovi mentori iz škole, već idu profesori sa Univerziteta, koje Ispitni centar određuje da budu njihovi mentori”, rekla je Bojanić Lalović.

I tu, dodaje ona, ima elemenata da se u narednom periodu radi na unaprijeđenju pravilnika, kako bi se podržali mladi ljudi, ali i da uz profesore sa Univerziteta, budu i njihovi mentori iz škola.

“Nastavniku je uvijek najvažnije da njegov učenik ostvari svoj cilj. Ta profesija, poput one ljekara, ima specijalnu motivaciju – to je prosvijetiteljska misija i oni je tako doživljavaju”, rekla je Bojanić-Lalović.

Natavnici, kazala je Bojanić Lalović, ne samo da ulažu svoj rad, već su podrška učenicima i sa njima dijele energiju i želju da uspiju.

Dobro je, smatra, da se rješenje pronašlo, iako nije dobro da je trebala javnost da reaguje da bi se to dogodilo.

“Mislim da je to unutar institucija moralo da se završi i da je ovo pitanje trebalo da bude najvažnije”, kazala je Bojanić-Lalović.

Zakazala međuresorska saradnja

Ovdje je zakazala međuresorska saradnja i problem je sistemski, smatra viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.

“Jedan problem vuče drugi. Nedovoljna vremenska organizovanot, u smislu da mi nemamo na vrijeme planiran budžet za prosvjetu ili ako je on planiran na vrijeme, nije planiran dobro. Znali smo da u tom odjeljenju imamo 17 učenika kada su se oni upisivali u prvi razred, i u skladu sa tim smo mi znali da su to naši možda i najbolji učenici, da bi mogli negdje na tom nivou da planiramo nekakvu talentovanost za taj okvir”, dodala je Kaluđerović.

Sva sredstva koja se nalaze u Ispitnom centru, Zavodu za školstvo potpadaju pod budžet Ministarstva prosvjete, objašnjava ona i dodaje da se za sva sredstva podnose zahtjevi Ministarstvu prosvjete, koje odobrava sredstva i šalje na saglasnost Ministarstvu finansija za isplatu.

“Ovo nije ni prva situacija, ali je trenutno aktuelna. Nadam se da će biti posljednja, ali se bojim da neće biti tako. Da bi se ovo riješavalo planski, sistemski u okviru budžeta, taj budžet u sebi ima Fond za kvalitet i talente koji je osnovan 2017. godine u jednom kapacitetu, onda je izmijenio svoj status 2021. u junu, u tom Fondu više nema sredstava koja se oprijedjeljuju iz sopstvenih sredstava ustanove”, pojašnjava Kaluđerović.

Mi ne znamo koliko je tačno ukupno sredstava planirano za Fond, dodaje ona, i kaže da je samim tim situacija gora.

Za očekivati je, kaže Kaluđerović, da je Fond puniji za makar nijansu od onoga šta se zapravo za talente izdvojilo, s obzirom da tokom tri godine naši učenici nisu često odlazili na međunarodna takmičenja jer je cijeli svijet bio zatvoren.

“Ono što je najvažnije od svega, jeste da nam konačno kažu koja je to Komisija koja je sjela da utvrdi koliko je to sredstava, ko je i kako dobijao ta sredstva iz Fonda za podršku talentima”, istakla je Kaluđerović.

Izvor: Gradski portal