Kako je saopšteno iz UNICEF-a, Crna Gora se kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta, obavezala da će svakoj djevojčici i dječaku obezbijediti ostvaranje prava na najbolji početak u životu i na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Oni su naveli da se u Crnoj Gori svake godine rađa otprilike sedam hiljada djece.

"Uprkos naporima u nekim porodilištima, nijedno porodilište, niti centar za novorođenčad u ovom trenutku nijesu u potpunosti po mjeri beba, majki i porodice, što su preporučeni međunarodni standardi za obezbjeđivanje najboljeg početka u životu i kvalitetne njege", ističe se u saopštenju.

Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Huan Santander rekao je da kvalitet njege u porodilištima i centrima za novorođenčad utiču na svaku bebu, majku i oca i svaku porodicu u zemlji.

“Zbog toga apelujemo na sve političke aktere da se ujedine za djecu i majke Crne Gore tako što će se obavezati da će podržati unapređenje zdravstvene zaštite porodilja i novorođenčadi u predstojećem periodu”, poručio je Santander.

Izvršne direktorice Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da briga o djetetu, kako u porodici, tako i u cjelokupnom društvu, treba da počne i prije začeća i da bi svakoj vladi, pa i narednoj, to trebalo da bude prioritet.

Ona je istakla da briga o djeci podrazumijeva i brigu o porodici, pa time i budućim majkama i to u trenucima kada su najosjetljivije, zbog čega im je potrebno najviše njege i pažnje.

"Naše majke i njihove bebe očekuju da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i uslugu, i ona mora da se podrazumijeva”, rekla je Mihailović.

Iz UNICEF-a su kazali da se gotovo sve žene u Crnoj Gori porađaju u zdravstvenim ustanovama.

Navodi se da ranija procjena kvaliteta bolničke njege za majke i novorođenčad, koju su naručili Ministarstvo zdravlja i UNICEF 2016. godine, kao i procjena koja je u toku, za 2023. godinu, ukazuju na niz pitanja koja treba rješavati.

Ta pitanja se, kako se dodaje, tiču manjka kadra, nedovoljne obučenosti zdravstvenih radnika u bolnicama, pokazatelja da se i dalje primjenjuju neki zastarjeli ili štetni postupci, kao i potrebe da se unaprijede uslovi u fizičkom prostoru.

“Procjene ukazuju i na potrebu za poboljšanja u domenu prikupljanja podataka i izrade nacionalnih smjernica i protokola, kao i sistematske procjene zadovoljstva korisnika kvalitetom njege i pruženim uslugama”, rekli su iz UNICEF-a.

Iz te međunarodne orgaizacije su naveli da je program „Porodilišta po mjeri beba” uvođen u crnogorske bolnice u različitim vremenskim intervalima od 1995. godine, ali da je ostvaren ograničen napredak.

“Ključna inicijativa ovog programa odnosi se, između ostalog, na obezbjeđivanje kontakta koža-na-kožu između svake bebe i majke i dojenje odmah nakon rođenja bebe”, kaže se u saopštenju.

Iz UNICEF-a su rekli da samo jedna od tri bebe ima kontakt koža-na-kožu s majkom, a jedna od četiri majke u Crnoj Gori podojile su svoju bebu u prvom satu nakon rođenja.

Oni su ukazali da standardi porodilišta i centara po mjeri majki i porodica uključuju i druge aspekte.

Ti aspekti su, kako se dodaje, prisustvo pratioca na porođaju po izboru porodilje, na primjer partnera, rođaka, prijatelja, poštovanje privatnosti majke tokom i nakon porođaja.

Iz UNICEFa-a su ukazali da su i smanjenje stope nepotrebnih carskih rezova, eliminacija rutinske epiziotomije i drugih nepotrebnih medicinskih procedura kao i nepotrebnog odvajanja majki i beba eđu standardima porodilišta i centara po mjeri majki i porodica.

Izvor: RTCG