Opština Bar je, dodaje on, veoma razuđena i prostire se na 598 kvadratnih kilometara.

– Izlazi na dvije obale, Skadarskog jezera i Jadranskoga mora, između kojih je planinski masiv Rumije, Sutormana i Sozine. To znači da je kritičnih tačaka mnogo i zahtijevaju veoma brz i adekvatan odgovor službe – objašnjava Vulević.

GRAĐANI

Služba trenutno broji 42 zaposlena, a u toku ljetnje sezone planiraju i zapošljavanje sezonskih radnika.

– Imamo 40 vatrogasaca spasilac i dva administrativna radnika. Naravno, sezonski radnici su u Službi zaštite i spašavanja uvijek dobrodošli i od izuzetne su nam pomoći tokom ljetnje požarne sezone kada nam je obim posla uvećan. Do sada smo uglavnom zapošljavali 10 sezonaca. U toku protekle godine imali smo oko 700 intervencija od čega približno 300 vezaih za požare i pedesetak vezanih za spašavanja – kazao je on.

Dodaje da na teritoriji Bara nije aktivno nijedno dobrovoljno vatrogasno društvo ali im komšije nesebično priskaču u pomoć.

– Imamo pomoć dobrovoljnih vatrogasnih društava uglavnom iz Boke Kotorske u kojoj ih ima najviše. Na svaki naš poziv za pomoć oni se uvijek rado odazovu i ubrzo budu sa nama na terenu. Ovim putem im se zahvaljujem, kako na dosadašnjoj, tako i na budućoj saradnji – navodi Vulević.

Dragocjenu pomoć dobijaju vatrogasci i od građana.

–Naši cijenjeni građani bez imalo preuveličavanja, dio su našeg tima na svakoj ozbiljnoj

akciji. To su ljudi koje nije potrebno zvati u pomoć, već se sami stavljaju na raspolaganje prilikom akcija gašenja sa svim svojim resursima. Želim da im zahvalim u moje ime i ime moje službe i da kažem da su često upravo oni naši heroji – istakao je Vulević.

Promjenom imena iz Službe zaštite u Službu zaštite i spašavanja, promijenjene su nadležnosti i djelovanja, tako da je, kaže Vulević, nabavka opreme i sprovođenje obuka konstantan i neophodan proces.

– Veoma je širok spektar našeg djelovanja, a Samim tim i široka potreba i ponuda opreme za naše potrebe. Sve je više ljubitelja prirode i adrenalinskih sportova koji se često nađu u problemu zbog nepoznavanja terena, ali i povreda koje se dešavaju, tako da smo tu da im pružimo pomoć koja im je neophodna. A tu su, naravno, požari, saobraćajne nesreće i ostalo. Nadležni smo i za spašavanja životinja kojih je sve više, pogotovo sada kada zmije izlaze iz svojih skrovišta i češće se sreću sa ljudima. Njih hvatamo i puštamo u prirodno okruženje, daleko od naselja. Osim zmija tu su psi, ptice, mačke i slično – saopštio je Vulević.

NAREDBE

Od danas do 30. septembra na snazi su naredbe koje je donio predsjednik Opštine Bar o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru i o preduzimanju preventivnih mjera zaštite od požara.

– Svi subjekti na teritoriji opštine dužni su odmah da preduzmu mjere za otklanjanje opasnosti od požara, stave na raspolaganje svoju opremu, prevozna, tehnička i druga sredstva za otklanjanje opasnosti. U slučaju izbijanja požara, svi su obavezni da pristupe organizovanom gašenju. U periodu povećane požarne opterećenosti, zaštitu od požara sprovode organizovano i neprekidno, a naročito na mjestima i objektima gdje su mogućnosti izbijanja požara najizraženije, kao što su lokaliteti Ratac, Črvanj,

Volujica, Golo Brdo, Pobrđe, Sutorman, Sozina, Rumija, Stari Bar, Kurilo, Mukavalo,

Mala Volujica, Pečurice, Mijela, Tanki Rt, Žukotrlica, Šušanj, Zagrađe, Đuravci Dedići, kao i šumski pojasevi pored lokalnih puteva u Crmnici i ka Ostrosu – navedeno je u naredbi.

Mjere za otklanjanje opasnosti od požara koje moraju sprovoditi privredna društva i ustanove podrazumijevaju: ažuriranje sopstvenih postojećih planova zaštite od požara i donošenja plana pojedinačnih mjera, detaljni pregled postojeće protivpožarne opreme, otklanjanje nedostataka i njeno stavljanje u funkciju, uz dopunu nedostajuće opreme, kontrolu instalacija i uređaja za detekciju, javljanje i gašenje požara, kontrolu sredstava za uzbunjivanje, pregled električnih instalacija, otklanjanje nedostataka i sprečavanje improvizacija na istima, veće angažovanje lica koja rade na poslovima zaštite od požara na utvrđivanju požarnih opasnosti i preduzimanju mjera da se ove opasnosti otklone. Dužni su i da odrede brojeve telefona za dojavu požara, postave table sa upozorenjem na mjestima gdje su opasnosti nastajanja požara i eksplozije najizraženiji, zatim da potpuno i detaljno raščiste skladišne i druge prostorije, pokose travu, uklone zapaljive materija iz objekata i njihove okoline, kao i dovedu sve unutrašnje saobraćajnice u stanje da se mogu koristiti za nesmetano kretanje vatrogasnih vozila…

Rizikuju turisti koji sami obilaze kanjone

Kako kaže Aco Vulević, komandir barske Službe zaštite i spašavanja, posebnu pažnju treba posvetiti regulisanju pitanja turista koji sami idu u obilazak kanjona i planina.

– Fokusirao bih se na kanjone, kojih u našoj opštini ima pet, među kojima su tri komercijalna, a dva su aktivna samo poslije većih padavina. Kanjon Međureč dugačak je dva kilometra i potrebno je pet sati za prelazak grupe od desetak ljudi. Kanjon Vruće rijeke dugačak je oko šest kilometara i potrebno je oko devet sati za prolazak grupe. Ovo govori o ozbiljnosti ulaska u kanjon i vršenja akcija spašavanja u njemu, za koje je potrebno mnogo više vremena nego za turistički prolaz kroz njega. Ljudi sami ulaze u kanjone i tako se izlažu opasnosti. Problem je i to što ne mogu da jave da im je potrebna pomoć, jer u tim predjelima nema signala. Upravo iz ovih razloga moraju postojati licencirani vodiči koji poznaju teren i osnovne tehnike pružanja prve pomoći i spašavanja. Poznavanjem ovih tehnika vodiči prvenstveno pomažu posjetiocima kanjona, ali i službama nadležnim za akcije spašavanja. Naravno, trebalo bi da postoje i pravila koja se tiču planinara, to bi olakšalo i samim posjetiocima i spasilačkim službama – zaključio je Vulević.

Izvor Pobjeda