Kurti je na današnjoj konferenciji za medije kazao da je njegova vlada zainteresirana "za deeskalaciju situacije na sjeveru i normalizaciju odnosa dviju zemalja", prenosi Radiotelevizija Kosovo (RTK).

Pet tačaka:

Prema njegovim riječima, plan bi trebao osnažiti vladavinu prava na sjeveru, a podrazumijeva sljedeće:

1. Vladavina prava u četiri opštine na sjeveru, identifikacija i kkrivičnoo gonjenje onih koji su napali policiju, KFOR i novinare;

2. Nasilne grupe trebaju se odmah povući s teritorije Kosova;

3. Kosovska policija, KFOR i EULEKS trebaju provoditi zajedničke bezbjednosne  procjene svakih 15 dana;

4. Vlada Kosova koordinirat će sa svim akterima i raspisati vanredne izbore u četiri sjeverne opštine, koji će se održati u slobodnoj i demokratskoj atmosferi;

5. Kosovo i Srbija odmah se vraćaju dijalogu u kojem EU osigurava primjenu postignutog sporazuma, kao i organiziranje sastanka na visokom nivou sljedeće sedmice.

Kurti je izjavio da se danas sastao s ambasadorima zemalja „Kvinte“ (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija), kako bi im predstavio svoj predlog, a ranije je taj prijedlog prezentirao i visokom predstavniku EU Žozepu Borelju.

Održavanje novih izbora

- Izrazio sam posvećenost Vlade oko spuštanja tenzija na sjeveru i normalizacije odnosa sa Srbijom - kazao je Kurti i u tom kontekstu naveo da je zainteresiran za održavanje novih izbora.

Održavanje novih izbora je i zahtjev međunarodne zajednice, koja je osudila odluku kosovskih vlasti da nasilnim putem preuzme opštinske zgrade u opštinama sa srpskom većinom, što je izazvalo novu eskalaciju nasilja na sjeveru Kosova.

Pripadnici srpske zajednice su bojkotirali aprilske izbore i sad ne prihvataju rezultate. Zbog toga od 29. maja svakodnevno protestiraju u tri opštine na sjeveru Kosova, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću s ciljem da spriječe dolazak albanskih gradonačelnika na posao.

Kurti je naveo da situacija zahtijeva hitno privođenje pravdi svih onih koji su bili nasilni prema policiji Kosova, vojnicima NATO-a i novinarima.

NATO je nakon ovih događanja odlučio pojačati svoje prisustvo na Kosovu, a portparol KFOR-a, pukovnik Andrea Galijani, kazao je da će dodatne snage biti angažirane u narednim danima.

On je prošle sedmice takođe naveo da iza nasilnih protesta na sjeveru Kosova stoje neke kriminalne grupe, te da je na policiji Kosova da ih identificira.

Zajednica Albanaca u Srbiji

Kurti je na konferenciji za novinare takođe komentarisao i inicijativu premijera Albanije Edija Rame o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

U tom kontekstu je naveo da bi Rama, umjesto što predlaže kako treba izgledati Zajednica za Srbe na Kosovu, trebao Beogradu predložiti Zajednicu za Albance u Srbiji.

- Ne sumnjam da premijer Republike Albanije Edi Rama smatra da je njegov nacrt prijedloga statuta dobar, i pošto je tako, sve što predlažem je da Rama ovaj nacrt statuta za nacionalne manjine predstavi predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću za Albance u Preševu, Medveđi i Bujanovcu - kazao je Kurti.

Rama je saopštio da je 7. juna predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu  i njemačkom kancelaru Olafu Šolcu proslijedio nacrt Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Dodao je da je dokument povjerljiv, izrazivši uvjerenje da je to "dokument najvišeg međunarodnog nivoa koji uzima u obzir sve razloge za stvaranje Zajednice", te da će ona biti dio Kosova.

Zajednica opština sa srpskom većinom je dogovorena 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije. Dvije godine kasnije dvije strane su usaglasile načela na osnovu kojih ona treba biti formirana, ali je Ustavni sud Kosova utvrdio da neki od njih nisu u skladu sa zakonima Kosova. Ipak, zaključeno je da se oni mogu usaglasiti s Ustavom Kosova, ali su vlasti, ipak, odbijale formirati Zajednicu.

Početkom maja srpska strana predstavila je svoj nacrt statuta za formiranje Zajednice, koji je Priština odbila uz navode da službeni Beograd želi Republiku Srpsku na Kosovu.