"Želimo da vidimo hoće li štrajk sniziti cijenu testenine koju niko neće kupovati, u staroj dobroj anglosaksonskoj tradiciji bojkotovanja dobara”, kaže Furio Truzi, predsjednik organizacije Asstoutenti.

“Cijena tjestenine u potpunom je neskladu s troškovima proizvodnje”, dodao je.

Cijene namirnica više su porasle u Evropi nego u drugim razvijenim zemljama svijeta, a porast su uzrokovali veći troškovi rada i energetike, kao i posljedica ruskog rata u Ukrajini. Cijene u Evropi rastu iako već mjesecima padaju troškovi prehrambenih proizvoda poput žita za brašno iz kojeg se radi tjestenina, prenosi AP.

Prodavnice i dobavljače optužuje se za pohlepu, ali ekonomisti kažu da su profiti od maloprodaje stabilni, a problemi nastaju zbog viših troškova proizvodnje.

Neke evropske vlade pod pritiskom su odlučile da ograniče cijenu osnovnih namirnica ili su insistirale na dogovorima s prodavnicama za snižavanje cijena. Ti potezi su popularni u javnosti, ali u stvarnosti mogu još pogoršati cijene.

Francuska vlada postigla je tromjesečni dogovor s lancima supermarketa da spuste cijene stotina osnovnih namirnica i druge hrane, a očekuje se da će dogovor potrajati cijelo ljeto. U Britaniji, gdje je inflacija cijena hrane dosegla najviše nivoe u posljednjih 45 godina, raspravlja se o sličnom potezu.

Mađarska – koja ima najveću inflaciju cijena hrane u čitavoj Evropskoj uniji – i Hrvatska uvele su kontrole cijena za namirnice poput ulja za kuvanje, svinjskih odrezaka, brašna i mlijeka.

Italijanska vlada kaže da će ojačati nadzor cijena i jače sarađivati s regionima, ali neće nametati ograničenja.

Izvor: N1